BEOGRAD, Poljoprivrednici su u četvrtak željno iščekivali vijesti od Vlade Srbije, ali na eventualne mjere i pomoć države od posljedica velike ovogodišnje suše, moraće da sačekaju još najmanje nedjelju dana.
U Ministartsvu poljoprivrede prikupljaju podatke o šteti, pa će agrar biti tema sljedeće sjednice. Iako je Vojvodina tražila da se proglasi elementarna nepogoda, male su šanse da će se to i desiti. Jedino je izvjesno da će potrošači sljedeće godine papreno plaćati meso.
Da bi se proglasila elementarna nepogoda, međutim, postoje zakonski uslovi. Prema riječima profesora Miladina Ševarlića, predsjednika Društva agrarnih ekonomista, uslov je da u nekoj lokalnoj samoupravi šteta dostigne najmanje deset odsto bruto domaćeg prozivoda.
– Poljoprivreda u Srbiji, u zavisnosti od godine do godine, čini od devet do 11 odsto BDP – ističe Ševarlić. Da je šteta i polovina, to ne dođe do deset odsto BDP-a. Prvo je pitanje da li bi uopšte trebalo proglašavati elementarnu nepogodu na čitavoj teritoriji ili samo u nekim dijelovima. I ne treba za sve kulture. Pšenicu smo uglavnom požnjeli prije suše.
Posebno je pitanje šta bi bile posljedice proglašenja elementarne nepogode. To bi, tvrdi Ševarlić, značilo da poljoprivrednici koji su već sa kompanijama potpisali ugovore i uzeli repromaterijale, ne moraju da izmiruju obaveze prema tim kompanijama.
– Pitanje je ko će šta nadoknaditi – kaže Ševarlić. – Mi ne možemo sada mjerama nadoknaditi štetu koja se desila. Država bi mogla to da učini finansijski, subvencijama i to na vrijeme da bi se dobro pripremila naredna sezona. Poljoprivrednike mogu da oslobode plaćanja poreza na katastarski prihod od poljoprivrede ili od plaćanja vodnih doprinosa. Suština je, međutim, da napravimo ozbiljan plan navodnjavanja i da dođemo do toga da se najmanje četvrtina oranica navodnjava.
On naglašava da će se efekti ove suše drastično osjetiti u stočarstvu.
– Zbog nestašice stočne hrane sigurno je da će stočari na jesen klati stoku i onda ćemo iduće godine imati nestašicu mesa – kaže Ševarlić. – Ne samo zbog ovoga, već i zbog niza loših mjera u agraru, prijeti nam da Srbija postane trajno uvozno zavisna zemlja. Stočarstvo već sada čini svega 30 odsto poljoprivredne proizvodnje, a ova suša može da smanji i taj skromni stočni fond. Država bi mogla da interveniše iz robnih rezervi sa stočnom hranom i da poljoprivrednicima omogući da se naturalno plaćaju kroz kilograme žive vage. Ili da im omoguće da to plate naredne godine bez kamate. To je način da se održi ovaj minimalni stočni fond.
Cijene idu naviše
Proizvođači i prerađivači mesa tvrde da će povećanje cijena stočne hrane, koje će dodatno “podgrijati” i suša, neminovno prouzrokovati poskupljenje mesa u Srbiji najmanje 20 odsto, iako je već u junu poskupjelo blizu 30 odsto. Oni ističu da bi cijena žive mjere tovljenika trebalo da bude povećana sa sadašnjih od 190 do 200 dinara na 250 dinara za kilogram, jer je bez te cijene veoma teško zasnovati novu proizvodnju, ali i da bi određenim mjerama trebalo podstaći proizvođače. Novosti