BEOGRAD, Procjene poljoprivrednika, ali i stručnjaka su da će biti veliki uspjeh, ako uspjemo da „dobacimo“ do prosječnog prinosa soje od 2,5 tone po hektaru, koji smo imali prethodnih godina.
Soja je, kako objašnjava Jegor Miladinović, sa Odsjeka za soju, novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, zasijana na oko 160.000 hektara.
– Nedostatak kiše, upravo u vrijeme nalivanja zrna, napravio je velike probleme soji – kaže Miladinović. – Kiše nije bilo upravo u kritično vrijeme, tako da je ova biljka jako stradala.
Na imanjima „Delta agrara“, prema riječima Luke Popovića, direktora agrodistribucije u ovoj kompaniji, ove godine soja je gajena na oko 2.500 hektara. Prinosi su izuzetno dobri, i kreću se od 3,5 do 3,7 tona po hektaru.
– I pored izuzetno loše godine za sve usjeve, pa i za soju, imali smo odličan prinos – kaže Popović. – Prinos, naime, zavisi od dobro odabranog sjemena, tako da svim poljoprivrednicima, koji se bave sojom, savjetujem da ne siju sjeme sa tavana, već da koriste samo sertifikovane sorte.
Sa suncokretom, međutim, situacija je drugačija. Žetva ove naše najznačajnije uljarice, kako objašnjava Vladimir Miklič, rukovodilac Odjeljenja za uljne kulture na novosadskom Institutu, privodi se kraju, na oko 150.000 hektara.
Više od prosjeka
Suncokretu je loša godina za ostale kulture, „prijala“, tako da je prinos za gotovo 500 kilograma po hektaru viši od prosječnog i dostigao je 2,5 tone.
– Cijena suncokreta, međutim, upravo zbog boljeg prinosa, niža je od cijene soje, tako da se kilogram ove uljarice prodaje za 31 dinar – navodi Miklič. Novosti