BEOGRAD, Kada smatraju da su oštećni, klijenti banaka u zemljama bivše SFRJ sve češće se odlučuju da prijesaviju tabak i pravdu potraže na sudu, a u ovom trenutku prednjače dužnici iz Srbije i Hrvatske.
U Hrvatskoj udruženje „Franak“ najviše se bavi zaduženima u švajcarskoj valuti, dok u Srbiji Udruženje bankarskih klijenata „Efektiva“ pomaže ne samo dužnicima čije su obaveze iskazane u „švajcarcima“, već i onima koji imaju teškoća zbog obaveza nastalih usljed kašnjenja u isplati anuiteta i zelenaških kamata. Nova tema im je, po svoj prilici, i kurs po kome se dobijaju odnosno vraćaju zajmovi.
Predsjednik „Efektive“ Dejan Gavrilović za „Dnevnik“ kaže da su do sada pomogli klijentima da podignu oko četiri stotine tužbi i vrate bar 30 miliona evra koje su im banke nezakonito zaračunavale.
– Najviše se tu radilo o stambenim kreditima koji su bili indeksirani u švajcarskim francima. Mada, bilo je i zajmova koji su bili praktično u evrima. Sve ovo govori da nam trud nije bio uzaludan.
Gavrilović objašnjava da se pravda na sudu traži najviše zbog zajmova koji su uzimani između 2007. i 2011. godine, odnosno prije nego što je počela primjena Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Bankarima se poslje toga sve razjasnilo. Međutim, za ugovore o zajmovima koji su zaključeni prije nego što je taj propis stupio na snagu, sudovi primjenjuju Zakon o obligacionim odnosima. On je, srećom, veoma dobro
i profesionalno urađen tako da je zaštita sudskim putem mogla lako i dosta brzo da se ostvari.
– Klijenti su najviše podnosili tužbe zbog neopravdanog povećanja kamata. To je ona čuvena klauzula o usklađivanju stope tokom otplate zajma sa poslovnom politikom banke. Odnosno, kada finansijske kuće jednostranom odlukom podižu kamatu. Stopa ne mora biti određena, ali mora biti jasno odrediva. Pored građana, zbog ove klauzule i povećanja stopa zaštitu na sudu preko nas su tražili i preduzetnici.
Sagovornik „Dnevnika“ navodi i da im se klijenti sve više obraćaju za pomoć i traže zaštitu na sudu zbog zateznih kamata. Pojedine banke, naime, postupaju zaista zelenaški. Za svaki dan kašnjenja su klijentima naplaćivale čak 0,5 odsto zatezne kamate. Takvom politikom dug toliko naraste da klijent u suštini više ni nema šanse da ga vrati – postaje vječiti dužnik.
Sada se sve češće „Efektivi“ javljaju i dužnici za pomoć zbog kursa po kome su kredit dobija, odnosno otplaćuje. Pojedine banke su klijentima kredite isplaćivale po svom kupovnom kursu, a tražile da se ti isti indeksirani zajmovi vraćaju po njihovom prodajnom kursu. Razlika je tu za svaki evro ili franak bar nekoliko dinara u korist banke, koja već u startu postigne značajno vođstvo na štetu klijenta. Dnevnik