MOSTAR – Broj upisanih studenata na Univerzitetu u Mostaru svake godine je drastično manji, a kako smo već ranije pisali pojedini smjerovi nemaju nikakvog smisla budući da na njima studira svega po par studenata.
Ustanova koja se nekada hvalila sa oko 16.000 studenata može biti sretna akoo je u ovom trenutku taj broj upola manji, a cijene studiranja, stanova i životnih troškova ne prate mogućnosti onih koji za to izdvajaju.
Studenti i roditelji nisu nesvjesni uvjeta studiranja što se vidi i na broju studenata, no oni koji nisu zadovoljni onim što im se pruža bivaju usamljeni i stope se s masom.
“U današnjem vremenu za ovaj naš standard gdje cijene vrtoglavo rastu, jedino što vidim jeste to da i novčanici ostaju na istom i brzinom svjetlosti se prazne. Život u Mostaru je postao stvarno skup. Kada sam bila prva godina za 20 KM se moglo čak nešto i kupiti, a danas za taj iznos, kupite tri stvari za koje vam čak ne treba ni vrećica”, kaže za hercegovina.info Gabrijela Cakalin, studentkinja četvrte godina diplomskog dvopredmetnog studija na Univerzitetu u Mostaru te dodaje dio o cijenama semestara.
“One bi svakako trebale biti jeftinije jer uz cijenu semestra koji je još uvijek 750KM treba pridodati troškove za knjige i ostale studentske potrebe. Kad se sve sabere i oduzme, iznos bude vrtoglav pogotovo u današnjem vremenu. Od početka studija pa evo sve do četvrte godine sam u studentskom domu. U kakvom vremenu živimo, cijene su prihvatljive s obzirom na uslugu. Tri obroka, internet, frižider, klima, režije sve to stane u cijenu od 165 KM koja je danas čak i prihvatljiva. Puno je lakše kad se ne morate brinuti je li u trgovini danas novo poskupljenje, šta ćete nakon iscrpnog dana kojega ste proveli na fakultetu kuhati i drugo. Mislim da imam neke prednosti u odnosu na ostale studente, koji su primorani na podstanarski život. Osigurana hrana, internet i sve ostalo što sam navela je uključeno u cijenu, za razliku od drugih studentata koji sve to moraju naknadno platiti i za takve studente mislim da je studentski život još više skuplji. Naravno, postoje osobe koje jednostavno ne mogu živjeti u manjem prostoru, ali srećom spadam u ovu skupinu gdje bih teško pristala zamijeniti život u studentskom domu nekim privatnim smještajem”, ističe Gabrijela dodajući da ne zna kakav je osjećaj primati stipendiju jer dolazi iz mjesta gdje bi vjerojatno prije dobila neki iznos na lutriji nego stipendiju te da za svoj studij može zahvaliti isključivo roditeljima.
Mnogima koji dolaze van Mostara studiranje na godišnjem niovu košta i do 10.000 maraka.
“Trenutno sam smješten u Studentskom centru i u odnosu na prve dvije godine kada sam živio u stanu, plaćao režije, kupovao i pripremao hranu tvrdim da je to više nego prihvatljivo. Za studente koji nisu iz Mostara, ali u njemu žive, pretpostavljam da se cijene kreću od pet do desetak hiljada maraka godišnje. Razlika proizlazi iz toga žive li u domu ili u stanu, što studiraju, a finansijski ‘izleti’ poput izlazaka nisu uračunati u ovo”, kaže nam Ivan Dugandžić, student treće godine preddiplomskog studija koji smatra da i oni koji dobiju stipendiju ne mogu pokriti troškove studiranja pa je zato svaki student ili ovisan o roditeljskom finansiranju ili mora raditi tijekom studija.
Studiranje sve teže podnose i “domaći” koji su, uprkos osiguranom smještaju i hrani, prepušteni sami sebi.
“Smatram da je u Mostaru poprilično postalo skupo studirati, kao i sami život, izvan studentskog. Cijene semestara na većini fakulteta su po meni u priliku u redu, iako ima tu fakulteta/studija koji su po mom mišljenju preskupi bez nekog očitog razloga. Možda je veći problem od same cijene, nesrazmjer što studij nudi za cijenu koja jeste i očekivanja od studenata. Meni kao “domaćem” studentu treba minimalno za studentske troškove oko 300KM u prosjeku, ali primijetim da se ovaj iznos i povećava pomalo. Kako ne plaćam stanarinu, najveći trošak mi je definitivno prevoz. Prilika za stipendije ima, pohvalno je i što se dižu iznosi, ali nažalost ta stipendija teško pokrije sve troškove”, ističe Ivan Babić, student diplomskog studija istorije na Filozofskom fakultetu koji nam kaže da paralelno uz studij vrijeme izdvaja i na posao kako ne bi u potpunosti finansijski ovisio o roditeljima.
Nije svugdje studiranje “skup sport”, a to pokazuju univerziteti koji nisu preko svijeta kao recimo Univerzitet u Istočnom Sarajevu.
Univerzitet koje u svom sastavu ima veliki broj prirodnih i humanističkih fakulteta donio je odluku o visini školarine, a cijena semestra na prvom ciklusu studija za studente iznosi oko 440 KM što s uključenim administrativnim troškovima izađe oko 500 KM. Cijene nekih fakulteta su nešto skuplje, ali radi se o fakultetima medicine i muzičke akademije.
Studenti u Republici Srpskoj osim jeftinijeg studiranja uživaju pravo i na besplatan smještan u studentskim domovima. Naravno, broj primljenih studenata je ograničen, no oni s pravom na dom od prošle godine mogu računati na tu olakšicu.
Studenti i kad dignu glas protiv onoga što ih smeta obično budu ućutkani, ali i snimljeni od strane profesora.
Više stotina studenata Univerziteta u Mostaru u jeku korona pandemije protetstovalo je ispred zgrade Rektorata Univerziteta u Mostaru. Studenti su tražili smanjenje cijene školarina, te da nastava bude redovna jer se u to vrijeme ili nije održavala nikako ili je uglavnom to bilo traljavo i “reda radi”. Cijena semestra i tada je iznosila minimalno 750 maraka, a Univerzitet nije vodio brigu o tome da su brojni roditelji u pandemiji ostali bez posla, kao i da djelimična ili potpuno online nastava ne opravdava tu cijenu.
Ono što će svi zaboraviti, ali ne i studenti koji su bili krajnje poniženi ignorisanjem čelnih ljudi jeste i činjenica da su ih s balkona Rektorata snimali profesori koji se finansiraju od njihovih uplata. Valja istaći i to kako je predsjednik mladeži HDZ-a BiH pozvao svoje organizacije da se ne priključuju protestima, premda je jasno da su se gore navedeni problemi odnosili na sve studente, kao i što se danas odnose na sve studente bez obzira na stranačku iskaznicu, ali to je teško dokazati onima koji su “blizu vatre”.
Da je situacija na mostarskom Univerzitetu govore i brojevi sa ovogodišnjeg upisa brucoša kada su rezultati prijemnih ispita pokazali šokantne brojeve. Neki studiji poput ekonomije ili prava prijašnjih godina su brojali u stotinama novoupisanih studenata, dvorane su bile tijesne za sve koji su htjeli slušati predavanja, a sada su ti brojevi mizerni, pa je ekonomiju na prvom upisnom roku upisalo samo 42 studenata. Novinarstvo, socijalni rad i politologija na Filozofskom fakultetu su prije 10ak godina znali brojati i do 300 upisanih brucoša, no ove godine je na prvom upisnom roku “knjiga spala” na četiri studenta novinarstva, jednog politologije te svega 14 studenata socijalnog rada. hercegovina.info