SARAJEVO/ TUZLA, I dok poslodavci u FBiH tvrde da su zahtjevi za povećanje tarife za mrežarinu “Elektroprenosa BiH” nerealni te da će to na koncu rezultirati skupljom električnom energijom za krajnje kupce, u “Elektroprenosu” ističu da je ovo povećanje neophodno, te da ono neće imati nikakvog uticaja na krajnje korisnike.
Naime, “Elektroprenos BiH” zahtijeva povećanje tarife za usluge prenosa električne energije (mrežarine) za oko deset odsto, dok Nezavisni operator sistema BiH (NOS BiH) traži povećanje tarife za rad, a ovo pravdaju gašenjem mostarskog “Aluminija”, kao velikog potrošača.
“Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine poziva Državnu regulatornu agenciju za električnu energiju (DERK) BiH da reaguje na neprimjerene i nerealne zahtjeve i zaštiti krajnje kupce”, saopštili su juče u ovom udruženju.
Istakli su da će povećanjem cijena mrežarine automatski porasti cijene električne energije za kupce na visokom naponu, kao što su “ArcelorMittal”, željeznice, BSI Jajce, Cementara Kakanj, Tvornica cementa Lukavac, kao i ostale kompanije iz metalske, drvne i tekstilne industrije, što je, kako kažu, još jedan namet i dodatno opterećenje za privrednike i poslovni ambijent.
“Građani će ovo osjetiti dvostruko, kroz povećanje cijena električne energije i cijena proizvoda i usluga”, kazao je Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.
Podsjetio je da je DERK 31. decembra 2019. godine već donio Odluku o izmjeni tarifa za sistemsku i pomoćnu uslugu, kojom je ovu tarifu povećao za 12 odsto, čime je prenosna mrežarina od 1. januara 2020. godine povećana za cca 3,5 odsto, a to opet znači da će kupci na prenosnoj mreži imati 0,5 odsto veće ukupne troškove energije.
“Ukoliko DERK prihvati ove prijedloge, to će značiti povećanje cijene mrežarine na prenosnoj mreži i povećanje ukupne cijene električne energije od tri do četiri odsto, odnosno ukupnih troškova nabavke električne energije za sve velike kupce u BiH priključene na visoki napon. Kao posljedica toga, u narednom koraku bi došlo do povećanja distributivnih mrežarina, a što bi imalo direktni uticaj na sve kupce električne energije, uključujući i domaćinstva, te bi na koncu rezultiralo povećanjem cijena proizvoda i usluga”, upozorio je Pandurević.
Cvjetko Žepinić, izvršni direktor za rad i održavanje sistema u “Elektroprenosu BiH”, tvrdi da povećanje pomenute tarife ide isključivo na teret tri elektroprivrede u BiH te da nema veze sa krajnjim kupcem.
“Mi ne tražimo povećanje mrežarine da bismo ostvarili profit, a pogotovo ne NOS BiH, koji je neprofitna organizacija. Naš zahtjev za povećanje ne znači povećanje cijena električne energije za krajnje kupce, jer se naša tarifa u posljednjih 14 godina mijenjala sigurno desetak puta i nikada se cijena struje nije mijenjala za krajnje korisnike”, naveo je Žepinić.
Kako je pojasnio, troškovi će biti zadržani na dosadašnjem nivou, a mrežarina se povećava zato što je veliki potrošač, kao što je “Aluminij” prestao s radom.
“Nismo mi neko ko prodaje neki proizvod pa da na tržištu nađemo novog kupca. Struja u BiH, pogotovo u RS, socijalna je kategorija dok je, recimo, struja u Njemačkoj pet puta skuplja, a u Hrvatskoj 2,5 puta”, dodao je Žepinić.
Nebojša Dimitrijević, portparol NOS BiH, istakao je da NOS traži povećanje tarife da bi se omogućio njegov rad, jer je u pitanju neprofitna kompanija.
“Sljedeći vrlo važan faktor koji utiče na povećanje tarife jest prestanak rada mostarskog ‘Aluminija’. Njegovim izlaskom s prenosne mreže značajno je umanjen ukupan prihod, a troškovi rada sistema su isti i neophodno je da budu preraspodijeljeni na ostale potrošače”, pojašnjava Dimitrijević.
Naglasio je da treba obratiti pažnju na stvarne iznose, odnosno decimale, te da NOS BiH traži povećanje tarife za manje od 0,04 feninga po kilovat-satu, što bi kod krajnjih potrošača povećalo iznos računa za samo 10-15 feninga.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar iz Tuzle, upozorava da bilo kakvo povećanje baznih imputa, poput cijene korištenja električne energije kroz sam čin prenosa unazađuje konkurentnost zemlje.
“To bi svakako unazadilo našu privrednu konkurentnost. BiH je specifična zato što ima one famozne dvije tarife. Privreda manje-više subvencionira građanstvo u smislu ovog energenta i zato su zaista razumljivi zahtjevi i bijes privrednika”, smatra Čavalić te dodaje da će se povećanje tarife mahom odraziti na privredu. Bojana Živanić/Nezavisne