ZAGREB, Borbi protiv prevaranata u prehrambenoj industriji i onih koji na tržište plasiraju neadekvatne proizvode priključila se i Hrvatska.
Evropska komisija odlučila je da oštro kažnjava one koje na tržište plasiraju meso bolesnih životinja ili proizvode kojima je istekao rok trajanja.
Od svih članica Unije zatraženo je da se uvedu oštrije kazne i što češće kontrole kako bi skandala, poput slanja mesa bolesnih poljskih krava na police ili goveđih lazanja u kojima je zapravo konjsko meso, bilo što manje. I neće biti kontrolisani samo prehrambeni proizvodi iz zemalja članica EU, nego i oni koji se uvoze iz trećih država.
Borbi protiv prevaranata u prehrambenoj industriji priključila se i Hrvatska pripremajući zakonsko rješenje o službenom kontrolisanju, koje bi donijelo učestalije kontrole, povećalo ovlašćenja inspektora, uvelo oštrije kazne, ali i pružilo sigurnost potrošačima u borbi za ostvarenje svojih prava. Iako još nije definisana visina kazni, najavljeno je da će one biti vezane uz profit onoga ko na ovaj način pokušava da prevari potrošače, piše Al Džazira.
Nove mjere na nivou Evropske unije stupaju na snagu već s prvim danom 2020, čime će biti uspostavljen jednostavan i učinkovit sistem kontrole sigurnosti hrane i uvedeni rigorozniji veterinarski i fitosanitarni standardi.
“Evropska komisija dobija šira ovlašćenja u slučaju da država članica ne može da garantuje sigurnost hrane proizvedene na svojoj teritoriji. Novi propisi su dobra vijest za hrvatske građane jer će ubuduće učinkovitije sprečavati situacije kojima smo bili svjedoci”, objašnjava Biljana Borzan, potpredsjednica evrosocijalista i članica Odbora za životnu sredinu, zdravstvo i sigurnost hrane Evropskog parlamenta. Pod lupom oni koji imaju prošlost kršenja propisa
Jedna od novosti koje se uvode je inačelo obavljanja inspekcija i kontrola, koje se temelji na procjeni rizika, pa će se češće i temeljnije kontrolisati oni proizvođači hrane koji imaju prošlost kršenja propisa, dok će “uzorni” proizvođači, koji nisu imali problema sa zakonom, biti rijeđe kontrolisani.
“Ako imate dve farme jaja, od kojih je jedna više puta bila zatvarana i sankcionisana, a druga nikad nije imala problema, nije logično da inspekcije jednako kontrolišu obje. Regulativa propisuje da će države članice kod određivanja stepena inspekcijskog nadzora procjenjivati i koliki je rizik da pojedini proizvođač vara potrošače u vezi sa svojstvima, kvalitetom, sastavom i porijeklom hrane koju prodaje”, objašnjava Borzan.
Kontrola uvoza iz trećih zemalja
Problem s onima koji varaju bile su male kazne, što im, s obzirom na profit koji su ostvarivali, nije predstavljalo problem da nastave dalji rad i ne obraćaju pažnju na to hoće li da nastave da varaju, ali to se sada mijenja.
“Bilo je slučajeva u kojima se trgovcima isplatilo da varaju potrošače jer je nelegalna zarada bila višestruko veća od kazni”, kaže Borzan.
Posebno će se i strogo kontrolisati i uvoz iz trećih zemalja gdje ne važe ista pravila kao u EU. Stoga su evropski zakonodavci odlučili da ukinu sve razlike između carinskih i veterinarskih praksi država na spoljnim granicama Unije, pa će pod istim uslovima provjeravati uvoz životinja, proizvoda životinjskog i biljnog porekla, poput mesa, mlijeka i brašna.
Dva potencijalna modela kažnjavanja
Zakonsko rješenje o službenim kontrolama je u izradi, trebalo bi uskoro da uđe i u parlamentarnu proceduru, a sve kako bi već sljedeće godine bio uspostavljen jednostavan zakonodavni okvir na nivou cijele Unije. Iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede ukazuju kako je osnovni cilj mjera “osiguranje visokog nivoa zaštite zdravlja ljudi, životinja, bilja i dobrobit životinja u cijelom tom poljoprivredno-prehrambenom lancu”.
Članice Evropske unije biraće jedan od dva predložena modela. “Jedan od njih je model da visina kazne bude u visini ostvarene finansijske dobiti ostvarene tom prevarom, a drugi je da se uzme procenat dobiti subjekta. Mi ćemo u našem Zakonu o službenim kontrolama odrediti koji će model i visina sankcija biti primjenjeni. Osim što direktno mogu ugroziti zdravlje potrošača, te radnje isto tako potrošače dovode u zabludu, bilo vezano za sastav proizvoda, svojstva, identitet, porijeklo, bilo koju od tih komponenti”, kažu u Ministarstvu.
Na kraju, najavljuju i prošireno inspekcijsko delovanje, kao i nove metode dolaska do informacija i uzorkovanja, koje se kasnije u postupcima može koristiti kao dokaz, prije svega uzimanje uzoraka naručenih preko interneta.Aljazeera
