BANJALUKA, Problemi ruralnih oblasti u Republici Srpskoj uglavnom se odnose na nizak dohodak i ograničenu mogućnost zapošljavanja, visok nivo nezaposlenosti, nivo prihoda niži od prosječnih, nižu konkurentnost, te smanjivanje populacije, a Nacrt strateškog plana u ovoj oblasti predstavlja prekretnicu u poimanju razvoja u ovoj oblasti, rečeno je danas na javnoj raspravi o ovom nacrtu.
Tokom završne javne rasprave, koja je danas održana u Banjaluci, istaknuto je da Strateški plan ruralnog razvoja svojom strukturom i mjerama treba da udovolji potrebama ruralnog prostora RS prema načelima savremenih programiranja razvoja ruralnih područja i zajednica.
To se temelji na polazištima stvaranja uslova za prestrukturisanje i održiv razvoj proizvodnih djelatnosti, privrede i uslužnih djelatnosti, poboljšanju dostupnosti javnih dobara radi postizanja kvaliteta života, kao i prilagođavanju zahtjevima koji proizilaze iz procesa pridruživanja BiH Evropskoj uniji, istaknuto je tokom javne rasprave.
Predstavnik Odjeljenja za ruralni razvoj iz Ministarstva poljprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Marko Srdić rekao je da je Nacrt strateškog plana ruralnog razvoja RS od 2009. do 2015. godine u zarvršnoj fazi i da je to realna osnova za sistemski pristup rješavanju problema iz ove oblasti.
“Do sada je ruralni razvoj posmatran kroz prizmu agrarnih mjera i prizmu razvoja poljoprivrede, a ovaj plan je ujedno i prekretnica u samom poimanju ruralnog razvoja”, rekao je Srdić.
On je naveo da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS preuzelo vodeću ulogu u izradi strategije i provođenju politike ruralnog razvoja, te da je s obzirom na kompleksnost tog pojma, neophodno da se u to uključe i druge institucije i organizacije.
Srdić je dodao da se nakon obavljenih javnih rasprava ovaj dokument upućuje u dalju proceduru, na Vladu pa u Narodnu skupštinu RS, izrazivši uvjerenje da će biti usvojen kao strateški dokument, koji će kasnije indukovati akcione planove sa definisanim pojedinim rokovima za provođenje određenih predviđenih mjera, nosilaca poslova, institucija i slično.
Javne rasprave o ovom nacrtu održane su u Trebinju, Istočnom Sarajevu i Bijeljini.
