BEOGRAD, Srbija bi, sudeći po količinama pšenice i brašna koje su izvezene, kako upozoravaju stručnjaci, mogla od izvoznika da postane uvoznik ove najvažnije žitarice. Do sada je, naime, kako precizira Vukosav Saković, direktor „Žita Srbije“, izvezeno 615.000 tona pšenice, za oko 115.000 tona više nego što je bilansima bilo predviđeno, a do žetve je preostalo još četiri mjeseca.
Bilansi, urađeni poslije lanjske žetve, naime, predviđali su, uz poznatu mjesečnu potrošnju Srbije od 105.000 tona ove žitarice, da se, bez ugrožavanja domaćih potreba za hljebnim žitom, može izvesti 500.000 tona ove žitarice.
– Ova količina već je premašena – kaže Saković. – Uz to, treba imati u vidu da je pšenica tražena roba na svjetskim tržištima, i da još uvijek ne postoji mehanizam za ograničenje izvoza, pa da će, samim tim, do žetve sigurno biti izvezeno još pšenice.
Srbija bi, ako se to dogodi, a kako kaže Saković, to je sve izvjesnije, tim prije što su cijene pšenice u inostranstvu još nešto više nego kod nas, mogla da se nađe u situaciji da za nekoliko mjeseci uvozi određene količine pšenice.
– Teško je proceniti koliko će pšenice nedostajati – kaže Saković. – Ne vjerujem da će ta količina premašiti 10 odsto izvezene količine, a, sa druge strane, vjerujem da bi ukidanje carina na uvoz pšenice moglo pozitivno da djeluje i na domaće tržište, odnosno, da „otvori“ domaće silose, čiji vlasnici još uvijek čekaju „dobru cijenu“.
Sama cijena pšenice u Srbiji, kako navodi Žarko Galetin, direktor novosadske „Produktne berze“, dostigla je 29,5 dinara po kilogramu bez PDV.
– Imamo, međutim, „velike igrače“, koji ne žure i svoju pšenicu koju su uskladištili nude po cijeni od 31 dinar po kilogramu – navodi Galetin. – Ona, zasad, nema kupaca. Ova cijena, kako mi se čini, čak ni otvaranjem granica, ne bi bila mnogo smanjena, jer se pšenica u Budimpešti već sada plaća 30 dinara. Sa troškovima prevoza ta cijena bi u Novom Sadu bila veća, tako da samim tim vlasnici pšenice ne mogu da budu oštećeni.
Povratak
Ne isključujem, da bi se moglo dogoditi da, kada dođe do uvoza, „vratimo“ pšenicu koja je požnjevena u Srbiji – kaže Galetin. – Na taj način, praktično, kupovali bi smo svoju robu po znatno višoj cijeni. Novosti
Strano žito za naš hljeb?
