NJUJORK, Prosječni prihodi radnika danas su niži nego 1968. godine.
To navodi na samo jedan zaključak – kapitalizam koristi samo uskom krugu ljudi, kaže Džozef Stiglitc.
Američki ekonomista i predavač na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku objašnjava da se povjerenje u kapitalizam, koje se temelji na finansijskim tržištima, rasulo.
“Finansijska kriza dokazala je da taj model ne djeluje. U SAD su se sumnje pojavile već prije krize, jer tamo razlike između bogatih i siromašnih već dugo rastu”, dodaje on.
Stiglic, u intervjuu za slovenački list Mladina, kaže da su se “političari fokusirali na to kako da južnu Evropu natjeraju na štednju i reforme. Ali, demokratija podnosi samo ograničenu mjeru rezova i to je premalo za uspjeh”.
“Svjetskoj ekonomiji prijeti čitav niz opasnosti. Najviše me brine Evropa, kojoj u kratkom periodu prijeti druga recesija. Idućih nekoliko godina biće zaista teške”, predviđa on i upozorava da će se okolnosti zbog mjera štednje dodatno pogoršati.
Ugledni ekonomista je dodao da ne vidi svjetlo na izlazu iz tunela. Bijes i nezadovoljstvo u državama pogođenim krizom nastavljaju da rastu.
“Zbog privrednog nazadovanja prihodi od poreza su manji od planiranih, a socijalna davanja rastu. Posljedica svega je da nije moguće uštedjeti koliko se planira”, smatra Stiglitc i dodaje da briselski metod pojačane štednje neće uroditi plodom jer na svijetu ne postoji primjer da se bolesna država oporavila smanjivanjem plata, penzija i socijalnih transfera.
Države bi, po njegovu mišljenju, morale da povećaju, a ne da smanjuju potrošnju.
“Budžetski deficit ne raste ako se povećaju porezi. U tom slučaju privreda uloženi novac višestruko oplodi. Mislim na uvođenje poreza na finansijske transakcije o kojem razmišljaju u Njemačkoj i nekim drugim državama. Osim toga, Evropska investiciona banka bi lako odobrila više zajmova malim i srednjim preduzećima, ali mnoge banke ‘zatvaraju slavinu'”, kaže on. B92
