RIM, Iako je italijanski dug od 1,9 biliona evra veći od duga Grčke, Irske, Portugala i Španije zajedno, Italijani su najmanje zaduženi potrošači.
Oni su i jedni od najvećih štediša u evrozoni, između ostalog i zato što mnogi za plaćanje koriste isključivo gotovinu.
Praksa plaćanja gotovinom, čak i kada je riječ o iznosima od nekoliko hiljada evra, uskoro bi se mogla promijeniti.
Naime, nova tehnokratska vlada Marija Montija gornju granicu za plaćanja gotovinom snizila je sa 2.500 na 1.000 evra kako bi smanjila izbjegavanje poreza.
U Italiji je potpuno uobičajeno da mali trgovci, stanodavci ili zanatlije, poput električara i vodoinstalatera, klijentima koji plaćaju gotovinom i ne traže račune daju popust, a onda ih ne prijave i tako izbjegnu plaćanje PDV-a od 21 odsto.
Protiv snižavanja granice za gotovinska plaćanja pobunili su se mnogi borci za prava potrošača, koji kao jedan od argumenta izvlače diskriminaciju starijih Italijana od kojih mnogi nikad nisu koristili kartice.
Neki potrošači pak strahuju da će korištenje kartica dovesti do rasta cijena jer i sada mnogi trgovci podignu cijenu čim kupac zatraži račun.
Troškovi zaduživanja Rima neodrživi
Inače, troškovi zaduživanja Rima skočili su posljednjih nekoliko mjeseci na nivoe koje mnogi na tržištu smatraju neodrživim, što je povećalo špekulacije da bi ta zemlja mogla da zatraži pomoć. Analitičari ističu da bi se evro mogao naći pod pritiskom prodaja ako prinosi dodatno narastu.
Nastavak tog trenda se očekuje i u narednim danima zbog sve veće zabrinutosti investitora da bi slaba likvidnost mogla da iskomplikuje plan zvaničnog Rima da na aukciji krajem sedmice proda obveznice u vrijednosti od 8,5 milijardi evra.
Prinosi na italijanske obveznice sa rokom dospjeća od deset godina su danas porasli za čak 11 baznih poena na 7,13 odsto, iako su kasnije nešto pali, ali se čini vjerovatnim da će na aukciji trogodišnjih i desetogodišnjih obveznica u četvrtak kamata dodatno porasti.
Kamatne stope na obveznice iznad sedam odsto predstavljaju granicu iza koje su neke vlade članica evrozone morale da traže finansijsku pomoć, a na tržištu se značajno poveća nervoza ako stopa ostane viša od sedam odsto tokom dužeg vremenskog perioda. B92, Tanjug
