SARAJEVO, Razumljivo je da građani negativno reaguju na rast kamatnih stopa, ali BiH je dio globalnog finansijskog tržišta i ne može biti pošteđena globalnih kretanja, rekao je Herbert Stepic, direktor austrijske bankarske grupacije Raiffeisen International i predsjednik Nadzornog odbora Raiffeisen banke BiH.
Stepic naglašava da su višestruki razlozi za rast kamata u BiH, a da su zbog globalne ekonomske krize smanjene kreditne aktivnosti na početku ove godine. Zbog globalne ekonomske krize, naglašava Stepic, na nivou cijele grupacije zamrznuto je širenje poslovne mreže, a gasiće se samo one poslovnice koje ne donose dobit.
Vaša bankarska grupacija zajedno s ostalima bila je partner za rast bh. privrede. Međutim, u uslovima krize, kompanije i građani se žale na banke zbog visokih kamata i pooštravanja uslova za kredite. Ovdje se rast kamatnih stopa ne smatra opravdanim, da li se slažete s tim?
STEPIC: Razumljivo je da građani reaguju na taj način. Ova kriza je globalna. Finansijska tržišta su globalna. Nema pojedinačnih finansijskih tržišta i takvo ne može biti ni finansijsko tržište BiH. U svjetlu ove krize i onoga što ju je prouzrokovalo moram naglasiti da je s globalnog finansijskog tržišta izuzeto oko 650 milijardi dolara. Dakle, tržište je ostalo bez tog novca. To je prvi razlog. Drugo, ni investitori ni međunarodne banke nisu spremni da finansiraju tržišta u nastanku. Posljedice toga su da je ona šaka banaka koja je spremna da i dalje finansira ova tržišta morala povećati premije za rizike. Treće, u BiH tri četvrtine likvidnosti dolazi izvana, a trećina iz zemlje. Pored toga, depoziti se izvlače iz bankarskog sistema ili se iznose iz zemlje. Ako, pak, ostaju u zemlji polažu se na druga mjesta. Dakle, u trenutku kad su bankarskom sistemu potrebni depoziti, kada ne mogu dobiti refinansiranje iz inostranstva, odnosno s finansijskog tržišta, u tom trenutku građani povlače depozite iz banaka. Kao rezultat toga povećali smo kamatne stope na depozite. Zbog toga je cijena naših kredita značajno porasla.
S obzirom na to što ste rekli, kako obezbijediti dalji rast? Vaš stav je da treba obezbijediti rast cijelog regiona da ne bi zaostajao za “starom” Evropom?
STEPIC: Smatram da ove slabe ekonomije, odnosno ekonomije u nastanku, moraju dobiti pomoć od međunarodnih institucija kao što su MMF, EBRD, Svjetska banka i druge. One moraju dobiti likvidnost za svoj rast. Vrlo je važno, danas sam pročitao, da je BiH započela pregovore s MMF-om. Time će se povećati likvidnost i dovesti do stabilizacije tržišta, a kao rezultat toga doći će do blagog ekonomskog rasta. To će dovesti do promjene mišljenja u glavama ljudi, odnosno promjene percepcije, a to će dalje poticati ekonomski rast. Usljed toga povećaće se interes stranih investitora da ulažu u ovu zemlju i onda ćemo opet imati situaciju da će region rasti bržom krivuljom od “stare” Evrope.
Koliko je ekonomska kriza uticala na smanjenje aktivnosti Raiffeisena u regionu, a posebno u BiH?
STEPIC: Ima razlike od zemlje do zemlje. Ima zemalja koje su mnogo manje pogođene ekonomskom krizom, uključujući zemlje srednje Evrope kao što su Slovačka, Češka, Poljska i Slovenija. Sa druge strane su zemlje koje su teže pogođene krizom i koje su suočene s padom ekonomskih aktivnosti i smanjenom potražnjom.
Šta je sa BiH?
STEPIC: U BiH bilježimo kontinuirane aktivnosti u pružanju bankarskih usluga. Na početku ove godine zabilježen je blagi pad u plasmanu kredita, što je posljedica smanjene potražnje, ali vjerujemo da će do kraja godine iznos kreditiranja biti nepromijenjen u odnosu na prethodne godine.
Da li ćete zbog globalne ekonomske krize zamrznuti ili smanjiti širenje poslovne mreže? U Mađarskoj ste najavili takve korake, a da li ćete to učiniti i u BiH?
STEPIC: Proglasili smo zamrzavanje širenja mreže u cijeloj grupaciji. Nema otvaranja novih poslovnica. Biće otvorene samo one koje su već nalaze u procesu osnivanja. Jedina zemlja u kojoj ćemo zatvarati poslovnice je Ukrajina, gdje imamo ogromnu mrežu od 1.200 poslovnica. Zatvaraćemo samo one poslovnice koje nisu na idealnoj lokaciji, odnosno one koje ne donose dobit. Inače, ne planiramo u velikom broju zatvarati poslovnice.
Nova centrala u Sarajevu
Direktor Raiffeisen Internationala i predsjednik Nadzornog odbora Raiffeisen banke BiH Herbert Stepic i načelnik opštine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo juče su otvorili zgradu centrale ove banke u Sarajevu u koju je investirano 50 miliona KM.
Stepic je rekao da Raiffeisen pokazuje namjeru da ostane prisutan u BiH.
“Raiffeisen je pionir internacionalnog bankarstva u centralnoj i istočnoj Evropi. Mi vjerujemo u ovaj region”, poručio je Stepic.
Direktor Raiffeisen banke u BiH Mihael Miler istakao je da novootvoreni objekat raspolaže s 11.000 metara kvadratnih korisne površine. On je napomenuo da je u planu gradnja dodatnog objekta čime će ukupna vrijednost projekta iznositi 80 miliona KM. Nezavisne novine
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Opet nam kičmu lome austro-ugari. Zašto oni ne nose svoj novac odavde i ne plasiraju tamo negdje gdje imaju manju kamatu i dobit ne go što je u BiH, a ne da ovde prosipaju priču o globalnom finansijskom tržištu i da nas ne može mimoići recesija. Slažem se sa recesijom ali svuda u svijetu je recesija pa su opet banke (ECB) smanjile kamate, pa čak i u Srbiji. Vama treba MLADA BOSNa , inače nećete se ostaviti nas. Mile Dodiku povećaj kapital jedinoj privatnoj Banci u RS-Bobar banci ali do te mjere da narušiš kamatni sistem ovih ozloglašenih neprijatelja srpskog naroda i idiota što narodu crno ispod nokata i dušu uzimaju. Poslali su Picka da riješi stvar preko Bonskih ovlaštenja ali za ekonomiju. Čuj molim te, te floskule. Vidjeli da imamo nešto para od privatizacije pa će oni to da nam drpe kako mi ne bi bili bolji dio BiH. Tu bjelosvjetsku bandu pod hitno treba poslati kući na Alpe da čuvaju koze i krave i da ih muzu tamo kod njih a ne da nas muzu.
Nosite se odavde, sto ste uzeli, djavo vas odnio.ovo je zemlja za profitere, belosvetske mesetare i ni za sta drugo. Sta nas izmenadjuje. onog nekog obdusmana UKINITE, sta on mlati. Covek iz Raffaisena, kaze ima pravo na to i on nesto mlati obdusman, kanite tu instituciju koja se ni za sta ne pita, smao da je na papiru da kao udjemo u EU.
Kolika ti je kamata u Austriji, da li bi je digao, sta tamo radi obdusmanm a ovaj nas prima platu Bog zna koju, a ovaj austrijanac jos mi drzi ovdje pamet. Hostapleri, profiteri idite odakle ste dosli tamo dribluj te svoj narod, tamo stvarajte profit. E, moj Dodik ovi ce tebi doci glave, gubis zbog hostaplera-profitera, cemu kontrole itd.
Idite belosvetski hostapleri odavde……….
Bosno!
Otjeraj te Austro-ugare, sto u Tuzli prave Alpsko mleko, prodaju ”muda za bubrege” bar, toliko imamo pameti. Oteraj Spiricu,Brankovicu, Dodik te mesetare odavde i da se ujedinimo i jedni druge psotujemo i da zivimo, a ova belosvetska banda da prestane na nama zaradjivati.