BEOGRAD, Banke u Srbiji najavljuju da će od polovine ovog mjeseca još smanjiti kamate na štednju u evrima i u domaćoj valuti.
Tako će kamata na štednju u evrima, valuti koja se i najviše štedi, biti od 1,30 do 1,35 odsto za oročenje na 12 mjeseci, koje je i najčešće.
Štednja građana je dostigla skoro 8,5 milijardi evra, od toga najviše je depozita u dvije najveće banke – gotovo polovina od ukupno položenih depozita. Građani najčešće oročavaju svoja sredstva na godinu dana i šest mjeseci. Iako je kamata povoljnija na uloge u dinarima, stanovništvo se i dalje radije opredjeljuje za štednju deviza.
– Banke imaju dovoljno sredstava za plasiranje, likvidne su i nema razloga za veće kamate – kažu u Komercijalnoj banci. – S druge strane, i dalje smo daleko ispred kamata koje se primjenjuju u evropskim zemljama. U Njemačkoj su na primjer, ispod jedan odsto. Osim toga veoma je važno u koju se banku polaže ušteđevina. Što je kamata niža, to je sigurnost veća, staro je bankarsko pravilo.
Sosijete ženeral banka, prema riječima Dejana Vućinića, direktor Direkcije za rad sa stanovništvom, postupa u skladu sa preporukom NBS. To znači, ističe on, da se prioritet daje sigurnosti ulaganja građana i dugoročnog poslovanja, a ne povećanju izvora sredstava, koje bi bilo zasnovano na visokim kamatnim stopama.
– Praksa je pokazala i da su građani evidentno promijenili kriterijume za odabir banke u kojoj će štedjeti, kao i da za to više nije odlučujuća visina kamatne stope, već prvenstveno sigurnost uloga – ističe Vućinić. – Posljednje računice pokazuju da je novac isplativije čuvati u domaćoj valuti u posljednjih godinu i po dana, zbog relativno velike razlike u kamatama. Ovu računicu uglavnom ne narušava ni povremeno slabljenje domaće valute. Činjenica je da je štednja u dinarima praktično tri puta povoljnija nego u evrima.
Vrijeme kada su banke u Srbiji nudile i od devet odsto na štednju u evrima na godinu dana, a do 18 odsto na dinare je iza nas. Za posljednjih godinu dana kamate su prepolovljene, a u odnosu na 2010. i do četiri puta su manje. Nešto veće kamate od tri do 3,5 odsto nudi veoma mali broj banaka.
Povoljnije kamate ne treba, iako je to bilo ranije tradicija, očekivati ni u Nedjelji štednje, koja počinje za mjesec i po dana. Još lani, banke su se odazvale preporuci Narodne banke Srbije da ne povećavaju kamate. To će se dogoditi i ove godine.
Tako da računica za one koji se odluče da štede pokazuje ovako. Ako građanin položi 100.000 dinara sa kamatom od šest odsto na pola godine, zaradiće 3.170 dinara, a za isti iznos, sa kamatom od sedam odsto, oročen na 12 mjeseci, 7.000 dinara. Ukoliko stavi 1.000 evra, dobiće kamatu na šest mjeseci od 0,77 odsto, a na godinu dana 1,30 odsto. Zarade za pola godine je oko pet evra, jer se 15 odsto plaća porez na uloge u devizama, a na godinu dana oko deset evra.
Dolari, švajcarci
Kamata uloge u dolarima položene na godinu dana je oko 1,20 odsto, na švajcarce od 0,30 do 0,40 odsto, a na britansku funtu od 0,80 do 1,10 odsto. U ovim valutama štedi veoma mali broj građana. Novosti