ŽEPČE – Na desetine starih škola u Bosni i Hercegovini izloženo je zubu vremena i propadanju, jer je stanovništvo izumrlo ili odselilo, a potreba za njima nestala. Decenijama kasnije, zahvaljujući sredstvima iz Fondova evropske unije nekim od njih udahnut je novi život i vraćena osnovna uloga, a to je obrazovanje i edukacija u cilju napretka.
Razvojna agencija Žepče (RAŽ) prepoznala je potencijal jednog takvog objekta koji je bio napušten i devastiran.
Uz novac iz prekograničnog programa INTERREG IPA CBC Hrvatska-BiH-Crna Gora 2014-2020 te kroz projekat “competenceNET” škola je rekonstruisana i opremljena i stoji na raspolaganju privrednicima, stanovništvu i kreativcima.
Naime, u njoj je osnovan Centar poslovnih kompetencija u okviru kojeg je uspostavljen tekstilni hub, kao i demonstrativno edukativno polje koje bi u budućnosti poljoprivrednicima trebalo da pruži odgovore o najisplativijim kulturama za njihovo područje.
Razmjena znanja i smanjenje troškova
Od 2019. do danas u Centru poslovnih kompetencija Žepče je 450 osoba prošlo razne vrste obuka, a samo prošle godine kroz dva projekta 83 osobe.
“Svaka edukacija koju mi provedemo u Žepču je dostupna partnerima u Hrvatskoj i Crnoj Gori te obratno, tako da mi na taj način osim što dijelimo znanje usput i minimiziramo troškove. Kolege iz Crne Gore su prošle godine odradili edukaciju koju smo mi pratili online i izbjegli duplo plaćanje”, pojašnjava Jugoslav Sarajlić iz RAŽ-a.
Jedna od učionica u školi koristi se i za tekstilni hub čija je strategija korištenje postindustrijskog otpada u cilju izrade novih proizvoda.
Direktorka agencije Branka Janko kaže kako je on sjedište mozgova struke i prakse.
“Članovi su kompanije, obrti, kreativci, dizajneri i stručnjaci. Imamo mlade i pametne ljude, kojima samo treba dati prostor da budu kreativni”, kaže ona.
Prema njenim riječima otpad iz tekstilnih kompanija jedan od najgorih i najvećih, zagađuje okolinu, i ne može se prirodno raspasti, zapaljiv je i opasan, a kompanije imaju sve veći problem sa njim.
“Cilj da tekstilni sektor smanji otpad i postane konkurentan”, kazala je Janko.
Inače, početkom juna je održana izložba proizvoda izrađenih od postindustrijskog otpada iz tekstilnih kompanija koji su kreirani i izrađeni na radionicama u sklopu projekta “CreativeWear Plus”.
Pored izložbe, u sklopu događaja, organizovana je panel diskusija na temu “Cirkularna ekonomija u tekstilnom sektoru-nova razvojna šansa”.
Savremenim mjerama do dobrog prinosa i kvalitetnog proizvoda
U neposrednoj blizini škole stvoreno je ogledno polje koje treba da pruži savjetodavne usluge poljoprivrednicima, a nastalo je kroz projekat “Centrikomnet”.
U njega je zasađeno oko 120 sorti dunje, jabuke, kruške, trešnje, višnje, maline, ribizle i brojnih drugih voćki.
Parcela je natkrivena protivgradnim mrežama, u polju je uspostavljen antifrost sistem, kao i navodnjavanje.
“Cilj nam je bio da pokažemo kako se planskom proizvodnjom, sa pravim odabirom sorte i korištenjem optimalnih mjera može doći do dobrog prinosa i kvalitetnog proizvoda koji se može prodati po odličnoj cijeni na tržištu”, kaže Marijana Zovko iz agencije.
Njena radna kolegica Tea Samadrdžić Memčić kaže kako se preko oglednog polja može utvrditi koje sorte najbolje uspijevaju na prostoru Žepča i u kojem uzgojnom obliku.
Dodaje kako je najveći problem poljoprivrednika to što se zasadi nepravilno tretiraju, a gnojiva upotrebljavaju bez ozbiljnih analiza, zbog čega se izlažu previsokim troškovima, a prinosi nisu na očekivanom nivou.
Tako je, na primjer, dobar prinos maline između 1.500 i 1.700 kilograma po dunumu zemlje, dok domaći proizvođači uspijevaju da proizvedu između 800 i 900 kilograma.
“Neka istraživanja pokazuju da voćnjaci koji su zaštićeni protivgradnim mrežama imaju 30 odsto veće prinose, pored toga što su zaštićeni od nepogoda. Tako je isto i sa sistemom za navodnjavanje i antifrost sistemom. Sve to služi da pokažemo šta znači baviti se modernim voćarstvom, šta znači ulagati u voćarstvo, da to nije samo usaditi biljku u zemlju i brati plodove. Morate ulagati i sredstva i trud i rad da bi imali siguran prihod”, poručuje ona.
Inače, ogledno polje je na raspolaganju i srednjim školama i studentima, koji se na poligonu mogu baviti naučnoistraživačkim radom, te na taj način doprinijeti razvoju poljoprivrede, pogotovo voćarstva na ovom području.
Nabavljen je i sistem agrometeoroloških stanica koje prate klimatske parametre. Na osnovu prikupljenih informacija daju se prognostički modeli pojave bolesti i štetočina.
Kroz sistem obavještenja se poljoprivrednicima šalju poruke kad i kojim sredstvom da tretiraju svoje zasade, čime se smanjuje količina upotrebljenih zaštitnih sredstava, a samim tim i zagađenje i opterećenje zemljišta hemikalijama.
Pomoć privrednicima da dođu do sredstava
Pored toga što imaju ideje i znaju kako da dođu do sredstava iz evropskih fondova, u Razvojnoj agenciji Žepče pomažu i privrednicima sa tog kraja da unaprijede svoje poslovanje.
Uz njihovu pomoć i savjete, Ivica Đuzel direktor kompanije “Saga” došao je do sredstava iz projekta “EU4 Business” sa kojima je proizvodnju i kvalitet svojih proizvoda digao na viši nivo.
Naime, firma je osnovana 2015. godine i bavi se preradom drveta. Đuzel kaže kako je u jednom momentu shvatio da se suočio sa jakom konkurencijom, a da radi sa mašinama koje su stare i po nekoliko decenija zbog čega nije mogao da održi konstantnost u proizvodnji.
Prema njegovim riječima projekat je naložio da se mora izaći iz okvira našeg mentalnog sklopa.
“Izazov je bio napisati projekat, ali uz pomoć agencije smo uspjeli. Kupili smo nove CNC mašine uz koje smo vidjeli koje prednosti imamo. Apliciramo i na nove projekte s tim da sada imamo i veću podršku banaka”, kazao je on.
Načelnik opštine Žepče Mate Zovko kaže kako je razvojna agencija opravdala cilj zbog kojeg je osnovana.
Budžet opštine je bio skroman pa se rukovodstvo moralo okrenuti prema međunarodnim organizacijama i vladama kao i EU kako bi osigurali finansiranje važnih projekata za razvoj i unapređenje infrastrukture u Žepču.
Pojašnjava kako su poslovi oko projekata sve do 2010. godine rađeni u opštinskoj upravi, ali da je s vremenom to postao veliki teret.
“Kada smo vidjeli uprava ne može pratiti brojne projekte i da je opterećena svojim raznim drugim problemima mi smo formirali Razvojnu agenciju Žepče. Njena prvenstvena zadaća je bila i ostala danas da implementira opštinsku strategiju razvoja i sve međunarodne projekte. Zaposleni su ostvarili našu ideju i ispunili svoj zadatak. Postali smo proepoznatljivi po tome”, kaže on.
Dodaje kako svaki projekat koji se dobro implementira, otvara vrata za neki drugi, te da je bitno da se oni rade kvalitetno i da im se pristupa sa velikom pažnjom.
Podsjetio je kako je opština Žepče do sada realizovala tri projekta prekogranične saradnje čiji je implementator Razvojna agencija.
CAPITAL: D. Tovilović