BEOGRAD, Srbija je prestala da izvozi pšenicu u Makedoniju, jer je Ministarstvo poljoprivrede te države podiglo cijenu fitosanitarnih uvjerenja za 833 odsto, pa je posao postao neisplativ.
Ministarstvo poljoprivrede Makedonije nije željelo da to komentariše, prenosi RTS.
U Ministarstvu trgovine Srbije kažu da su moguće recipročne mere.
Posljedice osjećaju i srpski izvoznici i makedonski uvoznici, traže od ministarstava da hitno intervenišu.
Od 2010. godine svakog ljeta sličan problem. Iako je Makedonija potpisnica Cefta sporazuma o slobodnoj trgovini, u jeku sezone enormno poskupe neka uvjerenja ili dozvole. Najpre za brašno, a sada i za pšenicu.
Formalne zabrane izvoza iz Srbije u Makedoniju nema, ali on se zapravo blokira. Takvi postupci se kose i sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije.
“Uredba podjednako pogađa obe strane privrede, i naše izvoznike i njihove uvoznike i mi negde dnevno gubimo više od 40.000 evra zato što ne izvozimo pšenicu u ovom trenutku. Kupci naše pšenice u Makedoniji tvrde da se te mere ne odnose na sve pšenice, odnosno na dobavljače, već da se selektivno primenjuju, najčešće na našu pšenicu. E onda to nije dobro, jer mi gubimo”, kaže Vukosav Saković, direktor Udruženja “Žita Srbije”.
U Udruženju “Žita Srbije” kažu da je makedonska pšenica lošeg kvaliteta, pa je nerado kupuju i njihovi mlinari. Zato su, kažu, vancarinske barijere i podignute da bi tamošnji proizvođači prodali svoju robu.
Dok se spor ne riješi, Ministarstvo trgovine Srbije zatražilo je razgovor s kolegama u Skoplju, a upućen je i zahtev Cefti za održavanje specijalnog komiteta. Razmišlja se i o nepopularnim mjerama.
Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim LJajić rekao je da ćemo zaista biti prinuđeni da recipročne mjere uvedemo.
Od milion i petsto hiljada tona pšenice, koliko Srbija ukupno izveze, najveći kupci u regionu su Bosna i Hercegovina, Makedonija i Crna Gora. Danas.rs