BEOGRAD, Kupovina stana ili kuće na lizing, što je u zemljama u okruženju uveliko moguće, u Srbiji bi trebalo da zaživi najverovatnije na ljeto. Da bi i kod nas, kao i u regionu bilo moguće da građani kupuju stanove na lizing, a čime bi se podstakla tražnja i pomoglo građevinskoj industriji, ali uticalo i na pojeftinjenje bankarskih kredita, Ministarstvo ekonomije predložilo je izmjenu zakona o finansijskom lizingu.
Iz Ministarstva finansija stigao je odgovor da ne postoje nikakve prepreke da građani i sada nekretnine kupuju na lizing.
„Lizing nekretnina rešen je u srpskom zakonodavstvu odredbama Zakona o obligacionim odnosima i ne postoje pravne smetnje za njegovo sprovođenje“, rekli su u Ministarstvu finansija.
Međutim, i pored ovih uveravanja nadležnih u Srbiji lizing nekretnina još se ne odobrava. Na lizing građani najviše uzimaju automobile, ređe čamce, dok preduzeća dostavna vozila, autobusi, kamioni, oprema, poljoprivredne mašine.
Bojan Baša, predsjednik Upravnog odbora Asocijacija lizing kompanija Srbije, ističe da ovaj Zakon o obligacionim odnosima reguliše samo zakup nekretnine, dok je operativni lizing širi pojam.
Za razliku od klasičnog stambenog kredita, koji klijent otplaćuje mjesečno ratama i odmah sa prvom postaje vlasnik, kod lizinga vlasnik nepokretnosti je lizing kuća, a korisnik lizinga zapravo plaća zakup.
Naravno, da bi se svako ko razmišlja da uzme nekretninu na lizing upitao – koje su onda prednosti lizinga?
Prva je kraća procedura, ali i manje garancije koje se zahtjevaju, za razliku od stambenih kredita, gdje se hipoteka stavlja na stan. To konkretno znači da mnogi koji ne bi mogli da dobiju stambeni kredit regrutuju se za lizing.
„Nerešeno je pitanje ko će plaćati porez na imovinu, ali možda je najveće to što kod lizinga postoji PDV na lizing naknadu, odnosno kamatu, dok kod kredita PDV na kamatu ne postoji. Zato, ako želimo da lizing zaista podigne konkurentnost na tržištu finansiranja nabavke nekretnina, neophodno je ukinuti PDV na lizing naknadu i izjednačiti lizing sa kreditom, kao što je slučaj u zemljama u okruženju“, ističe Baša.
Ministarstvo finansija, smatra naš sagovornik, jeste u pravu kada kaže da zakon o obligacionim odnosima daje dovoljan okvir za odobravanje operativnog lizinga.
„Ali, klijenti, naročito stanovništvo, koji bi nekretninu uzeli na lizing žele po isteku ugovora, odnosno isplatom poslednje rate da postanu vlasnici nekretnine, a to je sada nije moguće. Zbog toga se i insistira na promeni Zakona o finansijskom lizingu“, objašnjava Baša.
Trenutni tekst Zakona u članu 4. navodi da predmet finansiranja može biti samo „pokretna nepotrošna stvar“. Takođe, kako ukazuje predsjednik Asocijacije, lizing bi uticao na proširenje ponude i tako doprinjeo pojeftinjenju stambenih kredita.
Ali, i za to je potrebno da lizing naknada, kao finansijska usluga bude oslobođena PDV. To su već učinile i Slovenija, prije tri godine i Hrvatska početkom 2010. Blic