Stanivukovićevi milionski parkovi bez plana i dozvola

BANJALUKA – Administracija gradonačelnika Draška Stanivukovića planira potrošiti više od 4,8 miliona KM na izgradnju tri parka, projekte čiju realizaciju prate brojne neregularnosti. Gradonačelnik ih ponosno promoviše, ali gradi ih mimo regulacionog plana, sa privremenim dozvolama, neriješenim imovinsko – pravnim odnosima i upitnim načinom finansiranja.

Radi se o projektima koji su izazvali brojne kontroverze u javnosti zbog načina na koji se realizuju.

Park od „Delte“ se gradi mimo regulacionog plana 

Jedan od njih je izgradnja parka kod tržnog centra “Delta”, projekat za koji se zalaže Stanivuković od dolaska na vlast u Banjaluci.

Prošle sedmice su zvanično počeli radovi i ovaj park bi trebao biti najveći od svih planiranih. Prema informacijama iz Grada Banjaluka prostiraće se na površini od 180 hiljada metara kvadratnih, od kojih će u prvoj fazi  radova biti obuhvaćeno oko stotinu hiljada kvadrata.

Za izgradnju te prve faze gradska administracija je izdvojila oko tri miliona KM, ali problem je što se izgradnja odvija mimo važećeg regulacionog plana i uz privremene dozvole o čemu je CAPITAL pisao u nekoliko tekstova. I sam gradonačelnik Stanivuković je priznao da je „našao način“ da izgradi taj park mimo regulacionog plana.

Za park kod Delte privremeni lokacijski uslovi

Da se sve odvija preko privremenih dozvola pokazuje i dokument koji je nedavno predstavio javnosti predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković. On je na konferenciji za novinare pokazao lokacijske uslove za izgradnju parka kod „Delte“  koji su prema njegovim riječima  izdani 1.12.2023. godine.  Lokacijski uslovi su jedan od preduslova za izdavanje građevinske dozvole.

Kazao je da je iz tog dokumenta vidljivo da je na toj lokaciji predviđena gradnja parkinga i uređenje terena.

„U tački dva je precizirano da se radi o privremenom objektu, a u tački četiri su navedeni predviđeni radovi i to: parking, pješačke staze, hortikulturno uređenje, mobilijar, vodene površine, fontane, vodoskoci i slično“, naveo je on i napomenuo da je lokacijske uslove izdao Grad Banjaluka .

U parku knjige statua Kulinu banu

Drugi projekat ovog tipa koji će biti realizovan u Banjaluci samo na manjoj površini je park knjige kod zgrade Narodnog pozorišta RS. U pitanju je lokacija koja je već godinama uređena za sličnu namjenu sa klupama, zelenilom i fontanom, a u koju bi trebalo biti uloženo na stotine hiljada maraka za postavljanje štandova, novih klupa i statue.

Grad Banjaluka je raspisao tender za izbor firme koja će biti zadužena za taj posao, a vrijednost radova je procijenjena na 485.550 sa PDV-om. Kako su najavili iz Gradske uprave na ovoj lokaciji će biti postavljena i statua kulina Bana visoka 4,5 metara, čiju izradu je Grad obezbijedio kroz odvojeni tender. Za te namjene je Grad Banjaluka potrošio 134.999 KM sa PDV-om. Time će izdvajanja iz budžeta grada za izgradnju parka na lokaciji gdje već postoji park skočiti na 620.549 KM.

Od novca veći je problem što Grad ulaže u lokaciju na kojoj nisu čisti imovinsko pravni odnosi.

Naime, lokacija na kojoj treba da se prostire novi park zauzima malo više 1.785 metara kvadratnih. Prema podacima sa eKatastra, aplikacije za pregled katastarskih podataka Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, malo više od pola je u vlasništvu SIZ-a stanovanja, odnosno riječ je o javnoj imovini koju Grad Banjaluka ima mogućnost da koristi. Ostatak je u vlasništvu jedne firme i više fizičkih lica pa se postavlja pitanje kako i zašto se ulaže dodatni javni novac na ovoj lokaciji.

Park u kružnom toku na kredit

Još jedan park se trenutno gradi u Banjaluci i on treba da se nalazi unutar kružnog toka kod tvrđave „Kastel“. Ovaj projekat je kontroverzan iz više razloga.

Prvi se odnosi na radove za izmjenu režima saobraćaja na ovoj lokaciji putem koje je izgrađen taj kružni tok. Naime, radovi su počeli iako Grad nije imao obezbijeđenu građevinsku dozvolu zbog čega je republička inspekcija jedno vrijeme bila obustavila radove  na toj lokaciji. Grad je naknadno pribavio dozvole i radovi su nastavljeni, a prema posljednjim informacijama na kružni tok i okolne saobraćajnice je potrošeno 1,4 miliona KM. U tu sumu nije uključeno finansiranje parka koje je samo po sebi u najmanju ruku neobično.

Finansiranje tog poduhvata je obavljeno putem tendera koji nije ukazivao da se radi upravo o toj namjeni pod nazivom – Izvođenje radova na izgradnji parternog okruženja mosta “Dolac“ u iznosu od 1.025.080,20 bez PDV ili 1.199.343 KM.

Za tu namjenu su povučena kreditna sredstva za izgradnju mosta u „Docu“, koje je obezbijedila prethodna gradska administracija.

Most u „Docu“ predmet političkih prepucavanja 

Izgradnja mosta u „Docu“ je već godinama predmet političkih natezanja na relaciji gradonačelnik Draško Stanivuković i većina u Skupštini grada, koju predvodi SNSD. Stanivuković je po dolasku na vlast najavio da odustaje od tog projekta i da će novac od kredita u iznosu od tri miliona KM biti usmjeren na druge projekte.

Od tog plana je Stanivuković odustao kasnije,  jer je nastavak gradnje mosta u „Docu“ bio uslov većine u Skupštini grada da podrže rebalans budžeta za 2021. godinu.

Izgradnja mosta nije nastavljena, a dio kreditnih sredstava je usmjeren na park i upravo zbog toga je SNSD optuživao Stanivukovića da nenamjenski troši kreditna sredstva.

U pitanju je projekat koji je aktivan samo na papiru, izgradnja mosta osim manjih pripremnih radova nije ni počela, a nema ni naznaka da će se situacija uskoro promijeniti.

Stanivuković je više puta govorio da gradnja mosta ne može početi zato što nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi na tom lokalitetu.

Takođe, sama lokacija planiranog mosta u „Docu“ je prilično udaljena od parka u kružnom toku pa se postavlja pitanje kako se ta ulaganja mogu klasifikovati kao parterno uređenje projekta čiji obrisi uopšte ne postoje.

U gore naveden iznos nisu uključeni troškovi izrade i postavljanja statue kralju Tvrtku I Kotromaniću na konju, što će prema Stanivukovićevim navodima biti regulisano odvojenom javnom nabavkom. Time će se ulaganja na ovoj lokaciji višestruko uvećati.

Struka nije naročito oduševljena ovim planovima Grada Banjaluka.

Zahvati  ne smiju biti kozmetički

Docent na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjaluci Ognjen Šukalo je rekao da su u proteklih godinu-dvije u Banjaluci vrlo često prave zahvati u javnom prostoru, na zelenim površinama i u saobraćaju za koje se ne može dati jedinstvena ocjena.

„Za većinu skorašnjih intervencija na zelenim površinama u gradu moglo bi se reći da sadrže očekivanu mješavinu pozitivnog i negativnog. Kada date ljudima više mogućnosti i razloga da koriste neke parkove ili priobalje, to je pozitivno. Pozitivno je i da se prostori obnavljaju. Negativno je kada u tom uređenju pretjerujete sa popločavanjem, asfaltom, tartanom, terenima za „rukomet na pijesku“ i viškom besmislenih sprava za vježbanje“, rekao je Šukalo.

Napominje da je uređenje zelenih površina važno za gradske zone ako se na primjer, ukloni kakav stari parking ili oronuli objekat i zamijeni parkom – kada se intervencijom doslovno stvori novi zeleni prostor.

„Sve drugo je za grad samo kozmetika, površinska intervencija, redovna rekonstrukcija na svakih nekoliko decenija“, naglasio je Šukalo za CAPITAL.

Kada je u pitanju trenutna situacija u Banjaluci Šukalo je naveo pozitivne i negativne primjere intervencija na zelenim površinama.

„Nova staza na postojećem travnjaku ne može poništiti loše efekte pretjerane investitorske stanogradnje na drugom mjestu. Isto tako, uništenje dijela postojeće zelene površine ispod „Tržnice“ i njeno pretvaranje u parking, u suprotnosti sa važećim regulacionim planom, ne može biti nadoknađeno uređenjem postojeće zelene površine na novom kružnom toku kod Kastela. Ako u parku „Mladen Stojanović“ uklonite 1.500 kvadratnih metara travnjaka, da biste tu napravili dječije igralište pretjeranih dimenzija i pogrešnog koncepta – dok neposredno pored intervenišete u ranije nekorištenom prostoru i pri gradnji Teniskog centra ne nađete mjesta, ni za parkovsku površinu, ni za igralište – onda ste tim „uređenjem“ napravili objektivnu štetu“, precizirao je on.

Smatra da je projekat izgradnje parka kod „Delte“ načelno veoma pozitivan, ali da postoji nekoliko važnih uslova i obaveza uz ovakav park.

„Ovaj prostor mora u cjelini da se odredi kao park u svim relevantnim dokumentima prostornog uređenja, prije svega, kroz novi regulacioni plan. Samo neka u dokumentima postane park, a za čišćenje, staze, jezerca i paviljone neka se izdvaja kad i koliko se bude imalo. Sve drugo bi bilo naopako i pomalo bi mirisalo na neiskrene namjere i predizborni marketing“, precizirao je Šukalo.

Kod grandioznih spomenika treba biti lakše ruke i veće pameti

Ističe da taj prostor ne smije, zbog svoje veličine, da postane opravdanje za smanjenje parkovskih površina, na toj samoj lokaciji ili na drugim mjestima u gradu.

„Pretpostavljam da prve takve „napade“ možemo očekivati na rubnom prostoru ka „Delti“, ali i u susjedstvu, na „Akvani“, koja ima pogubnu kombinaciju vrhunske lokacije, javnog vlasništva i navodnih dugovanja. Iako velik, park kod Delte je za grad rubni, pa njegovo rezervisanje kao parka, ne smije opravdati umanjenja i brisanja zelenih površina na drugim mjestima u gradu“, zaključio je  Šukalo.

Osvrnuo se i na planove Grada Banjaluka da se na dvije lokacije postave statue izražavajući zabrinutost inflacijom memorijalnih sadržaja.

„Tokom samo jednog predizbornog ljeta, u krugu od par stotina metara dobijamo figuralne spomenike dvojici srednjevjekovnih bosanskih vladara: Banu Kulinu i Tvrtku I. Ne postoji načelni razlog da se ovim vladarima vizuelni pomen ne nađe u Banjaluci, više je pitanje osjećaja, skepse i poznavanja iskustava drugih gradova koji su preko noći pokušali da nadoknade navodna dugovanja prema istorijskim velikanima“, rekao je on i napomenuo da „kao i kod skidanja jednog hektara trave u parku, i kod grandioznih spomenika treba biti malo lakše ruke i veće pameti“.

Ovo nisu jedini projekti koje je Stanivuković počeo bez dozvola. CAPITAL je u više navrata lani pisao o izgradnji teniske arene za potrebe turnira „Srpska open“ bez potrebnih dozvola i mimo regulacionog plana, a takođe je i bez građevinske dozvole počeo gradnju fontane u parku „Mladen Stojanović“.

Istovremeno dok promoviše gradnju parkova Stanivuković je odobrio gradnju nebodera kompaniji „Prointer“ te hotela „Palas“ u samom gradskom jezgru.

CAPITAL: Vesna Popović