TOKIO, Na azijskim su se berzama cijene akcija danas stabilizovale, nakon četiri dana pada, dok je kurs evra prema dolaru potonuo na novi najniži nivo u skoro devet godina jer se očekuje dodatno labavljenje monetarne politike u evrozoni.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,2 ofsto, nakon što je juče potonuo tri odsto, najviše u posljednjih 10 mjeseci.
U Južnoj Koreji, Singapuru i Hong Kongu cijene su akcija porasle između 0,1 i 0,4 odsto, dok su u Australiji i Kini blago pale.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na dobitku 0,3 odsto, nakon četiri dana pada.
Azijske su berze jutros stabilne, iako su juče cijene akcija na Wall Streetu osjetno pale peti dan zaredom, što nije zabilježeno skoro 13 mjeseci. U tih pet dana S&P 500 indeks je pao 4,2 odsto, a juče je u jednom trenutku zaronio i ispod psihološki važnog nivoa od 2.000 bodova.
Podršku tržištima pruža jutros stabilizacija cijena nafte, nakon što su u prva dva dana ove sedmice pale skoro 10 odsto.
Na američkom se tržištu cijena nafte jutros kreće oko 47,80 dolara po barelu, nakon što je juče pala na 47,55 dolara, najniži nivo od aprila 2009. Na londonskom je tržištu, cijena porasla na 50,90 dolara, nakon što je juče zaronila na 50,52 dolara, takođe najniži nivo u pet i po godina.
U fokusu ulagača danas će biti prva procjena Evrostata o inflaciji u evrozoni u decembru.
U anketi Reutersa analitičari očekuju pad potrošačkih cijena za 0,1 odsto na godišnjem nivou, što bi bio njihov prvi pad od recesije 2009. godine, a to bi ojačalo pritisak na Evropsku centralnu banku (ECB) da dodatno olabavi monetarnu politiku na sjednici 22. januara.
“S obzirom da se očekuje pad potrošačkih cijena i da rastu strahovanja od deflacije, vjerujemo da ECB neće čekati, da će već na predstojećoj sjednici uvesti kvantitativno popuštanje monetarne politike, odnosno programe kupovine državnih obveznica. Ako to ne učini, ulagači će vjerojatno vrlo negativno reagirovati”, kaže Guillaume Menuet, ekonomist u Citiju.
Kako se očekuje daljnje labavljenje monetarne politike ECB-a, na valutnim je tržištima kurs evra prema dolaru jutros pao na novi najniži nivo u skoro devet godina, 1,1842 dolara. Ipak, kasnije se odmaknuo na 1,1875 dolara.
Evro je pod pritiskom i zbog političke krize u Grčkoj, gdje će se 25. januara održati vanredni parlamentarni izbori, na kojima bi pobjedu mogla odnijeti radikalna lijeva stranka Syriza, koja traži daljnji otpis državnih dugova, mimo sadašnjeg dogovora između Atine i Evropske unije te MMF-a.
To bi moglo voditi Grčku u bankrot i ponovno ‘zatalasati’ evrozonu, posebno prezadužene članice tog bloka. Evru ne pomažu ni natpisi u njemačkim medijima kako vlada kancelarke Angele Merkel priprema scenarije u slučaju izlaska Grčke iz evrozone.
Zbog toga je pala sklonost ulagača prema riziku, pa utočište za svoj kapital traže investicijama koje se smatraju sigurnijima u nesigurna vremena, kao što su državne obveznice.
Zahvaljujući tome, kao i strahu od deflacije, prinosi na dugoročne državne obveznice Japana, Njemačke, Francuske, Holandije, Belgije, Austrije, Kanade i Australije pale su na najniži nivo u istoriji.
Ojačala je i japanska valuta, koja se takođe smatra sigurnim utočištem u nesigurna vremena. Zbog toga je jutros cijena evra pala na 140,58 jena, najniži nivo od kraja novembra.
Kurs dolara porastao je sa jučerašnjih 118,05 na 119,05 jena, jer se u SAD-u, zahvaljujući snažnom rastu privrede, ove godine očekuje zaoštravanje monetarne politike, dok se u Japanu očekuje daljnje labavljenje zbog recesije i opasnosti od deflacije. Hina
