SARAJEVO/BANJALUKA – Potpisivanje Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA, iako je bilo ispraćeno crnim prognozama za domaće privrednike te učinilo da određeni proizvodi zauvijek nestanu iz prodavnica u inostranstvu, donijelo je popravljanje nivoa konkurentnosti domaćih proizvođača, čije su robe plasirane preko granice uz pojednostavljene procedure.
Kako tvrde sagovornici portala CAPITAL, kada se sumira sve što se dogodilo u posljednjih deceniju i po od kada smo potpisali ovaj sporazum i otvorili granice, značajno se povećao protok roba i usluga, a konkurentnost podigla na daleko viši nivo. Zbog svega toga se danas obim izvoza približava obimu uvoza i popravlja bilanse smanjujući saldo spoljnotrgovinske razmjene.
Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, Goran Račić ispričao je da popuštanje ograničenja i barijera uvijek prati strah novog. Tako je bilo i sa CEFTA-om, ali da se sada jasno vidi da je naša privreda daleko konkurentnija nego u momentu potpisivanja.
“Očigledno je da imamo određene benefite između zemalja u okviru ovog sporazuma. Došlo je do povećanja obima robno trgovinske razmjene, a naš je zadatak da nastavimo težiti prema drugim regionalnim inicijativama, poput Otvorenog Balkana. Vidimo da zemlje koje su već pristupile tom savezu imaju određene benefite po pitanju regionalnog tržišta, da su naše kompanije, koje su ostale izvan tog sporazuma dosta nekonkurentnije nego one koje jesu. Jedna Sjeverna Makedonija, bez obzira što je udaljena od Srbije, od Beograda možda 500 – 600 kilometara, svoju robu u taj grad dopremi za dan, dok mi koji smo na 100 kilometara to ne možemo. Mi čekamo i po dva dana. To je ta prednost ovih sporazuma i inicijativa, kojima moramo težiti”, objašnjava Račić.
Kada govorimo o problemima koji prate primjenu CEFTA sporazuma, Račić govori da se tu obično radi o kršenjima odredbi i carinskim barijerama, na šta su se dobijale primjedbe. Problem je i to što se ta kršenja često ne mogu lako dokazati.
Ima problema, ali se i rješavaju
“Na primjer, dešava se da se pivari iz BiH žale na jednu konkurentnu grupaciju iz regiona, prisutnu na našem tržištu, da robu prodaje po damping cijenama, dakle ispod cijene proizvodnje, čime direktno ugrožavaju domaće proizvođače. To se lako dokaže, ali je procedura za podnošenje žalbi veoma komplikovana, takva da vam se u to ne ulazi. Ni u jednom slučaju nismo uspjeli da dokažemo da se radi o tome i da je došlo do kršenja sporazuma. U svim takvim slučajevima gdje bilo problema, problem nije bio uspješno riješen”, kaže Račić.
Priča da BiH iz tog sporazuma ne može da izađe, već samo može da iz njega iscrpi sve one benefite koji joj se pružaju, a da nastave raditi na otklanjanju problema. Račić kaže da su imali više sastanaka sa predstavnicima Privredne komore Srbije, graničnim službama, fitosanitarnim inspekcijama i drugima, kako bi se radilo na rješavanju sporova i problema koji se pojavljuju u primjeni CEFTA-e.
“Dio barijera smo uspjeli da otklonimo. Gdje ih uočimo, tu dolazimo jer smo svjesni da se sve rješava kroz dijalog. Nama je došla i primjedba iz Srbije, kada je BiH uvela posebne akcize na kraft piva kojim je željela da zaštiti male pivare. Tvrdili su da mjera nije u skladu sa CEFTA sporazumom, ali smo kasnije dokazali da to nije bilo sa namjerom da se ide u korist pivara u BiH, jer su čak i one velike koje nisu bile obuhvaćene mjerom, podržale našu inicijativu. Poslije toga je i druga strana prihvatila mjeru”, objasnio je Račić.
Na pitanje koju smo cijenu platili ulazeći u CEFTA sporazum, Račić govori da nekih naših proizvoda nema više u tom obimu na policama, jer su bili zaštićeni kroz određene mjere, ali da se to ne smije tako gledati, jer su benefiti koje imamo, daleko veći.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, samo u prvih osam mjeseci 2022. godine ostvareni obim spoljnotrgovinske razmjene BiH sa zemljama CEFTA je je iznosio blizu 5,25 milijardi KM, od čega je uvoz iznosio blizu 2,95 milijardi KM a izvoz oko 2,23 milijardi KM. Dakle uvoz je veći od izvoza te je ostvaren negativan saldo spoljnotrgovinske razmjene i to u iznosu 647.759.000 KM.
“Značajno je da je pokrivenost uvoza izvozom porasla za 10,5 odsto i iznosila je 78 odsto za razliku od istog perioda prošle godine kada je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 67,5 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom je u suficitu sa svim zemljama osim sa Srbijom, koja je i najznačajnija zemlja, a koja iznosi 62,2 osto, te Makedonijom 94,3 odsto. Suficit sa Crnom Gorom je 443,7 odsto, Kosovom 570,9 odsto, Albanijom 100,1 odsto i Moldavijom 123,6 odsto. Na kraju 2021. godine obim spoljnotrgovinske razmjene sa zemljama CEFTA je iznosio 6,18 milijardi KM, kada je uvoz iznosio 3, 61 milijardu KM, a izvoz 2,57 milijardi KM i kada je ostvaren negativan saldo spoljnotrgovinske razmjene u iznosu od 1.04 milijarde maraka KM, a pokrivenost uvoza bila 71,1 odsto”, kažu u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Srbija i Crna Gora najbolji partneri
Najznačajniji CEFTA partner za BiH je Srbija gdje je obim razmjene 4,32 milijarde maraka ili 82,49 odsto ukupne razmjene za zemljama CEFTA. Sljedeća zemlja je Crna Gora sa obimom razmjene 467 miliona maraka ili 8,90 odsto ukupne razmjene. Ove dvije države zajedno čine 91,39 odsto ukupne spoljnotrgovinske razmjene sa zemljama CEFTA, a iza njih su Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija i Republika Moldavija.
“Top pet proizvoda koje smo uvozili iz Srbije na kraju 2021 godine bili su: naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala u vrijednosti od 363.881.873 KM, toplo valjani plosnati proizvodi od željeza u vrijednosti od 89.423.058 KM, peciva, kolači, keks i ostali pekarski proizvodi u vrijednosti od 69.381.063 KM, električna energija u vrijednosti 62.983.090 KM, te kukuruz u vrijednosti od 61.092.558 KM. Sa druge strane, BiH je u Srbiju izvezla najviše koksa i polukoksa od kamenog uglja, mrkog uglja u vrijednosti 265.455.461 KM, zatim električne energije u vrijednosti od 257.086.233 KM, toplo valjane žice od željeza u vrijednosti od 135.643.799 KM, drvo obrađeno po dužini piljenjem, glodanjem i rezanjem u vrijednosti od 94.659.143 KM, konstrukcije u vrijednosti od 73.073.871 KM”, rekli su nam u SK BiH.
Direktor fabrike Sava iz Bijeljine Stevo Filipović takođe smatra da smo kroz primjenu CEFTA sporazuma nešto dobili, ali nešto i izgubili. On problem vidi u tome što su naši proizvodi lišeni kvalitetne pomoći države, za razliku od ostalih koji imaju daleko bolju podršku.
“Mi smo kao malo tržište preplavljeni proizvodima proizvođača iz zemalja koje imaju podsticaje od matičnih država i Evropske unije, pa su konkurentniji cijenom u odnosu na naše finalne proizvode. Sa druge strane, ojačao je izvoz iz BiH i to moramo priznati. Mislim da su ideje otvaranja tržišta, kakva je i Otvoreni Balkan, pa i CEFTA, donijele daleko veće šanse nego što su gubici”, kaže Filipović.
Loša iskustva dolaze sa granica
Kao primjere loših iskustava, navodi razne barijere kojima su se pojedine zemlje služile kako bi onemogućavale ili usporavale ulazak roba na njihovo tržište.
“Dešavalo se da traže dodatne certifikate i uvjerenja da bi proizveli zadržavanje na granicama. Tako se otežavao ulaz određenih vrsta robe na njihovo tržište, ali to je sada već opštepoznata stvar. Smatram da je za BiH ključno da se otvara, kao i da pristupi Otvorenom Balkanu radi ubrzavanja protoka ljudi, roba i kapitala i svega drugog. Nama treba objedinjavanje prateće dokumentacije, da ona važi kako u jednoj tako i u drugoj zemlji, da se zaustavi dupliranje papira i troškova. To sve utiče na kvalitet usluge i same robe. Generalno, mislim da bi to i za privredu i za stanovništvo donijelo ogroman benefit”, rekao je Filipović za Capital.
Inače, u prošlogodišnjem biltenu Spoljnotrgovinske komore navodi se da statistike pokazuju da približno 80 odsto kamiona koristi CEFTA zelene koridore, a da 20 odsto onih koji ih koriste, prevoze robu prioritetne namjene i ostvaruju benefite od ubrzanog prolaska. U devet mjeseci primjene u 2020. godini, oko 500.000 kamiona je iskoristilo ovu inicijativu, koja je značajno uticala na smanjivanje čekanja na prelazima.
To znači da na mjesečnom nivou, u prosjeku oko 61.000 kamiona koristi zelene prelaze, a oko 13.000 prioritetni prelazak. Ovi podaci ukazuju na veliki potencijal koji ovaj koncept nudi pa je stoga predviđeno da isti bude proširen i na prelaze sa EU, a i u kontekstu proširenja liste robe sa prioritetnim prelaskom.
Kako su naveli u ovom biltenu, radi se na proširenju ovog koncepta sa susjednim zemljama članicama EU, koji bi ubrzao povezivanje zapadnog Balkana i EU.
CAPITAL: Andrijana Pisarević