BIJELJINA, Da li je konzervirana hrana idealna i savršena kao što nam to predstavljaju njeni proizvođači – pitaju ekolozi i napominju da su pojedine trgovinske kuće, radi zarade, spremne i na svjesno trovanje stanovnika.
Odavno postoje mišljenja da se paštete i razni mesne konzervirane prerađevine proizvode od otpadaka iz prerade, pa se odavno koristi izraz “pa-šteta, ali nije za baciti”!
Nedovoljan monitoring uvoznih i sumnjivih konzerviranih namirnica preplavio je trgovinske kuće.
“Jedemo kontaminiranu ribu sa ogromnom količinom histamina, konzervirano meso staro desetinama godina, a u najnovije vrijeme nedefinisane paste koje su nastale dodavanjem pojačivača ukusa”, upozorava predsjednik Saveza ekoloških snaga /SES/ sjeveroistočne BiH Snežana Jagodić-Vujić.
Ona kaže da danas konzerviranu hranu, uglavnom, konzumiraju ljudi koji za bolje ili nemaju vremena ili nemaju sredstava.
“Konzerviraju se sve vrste mesa, voće i povrće, napici i kombinovane prerađevine hrane. Sastav konzerviranih prerađevina je dostupan na uvid u izuzetno šturoj deklaraciji, a mnoštvo loših satojaka skriva se od kupaca”, upozorava ona.
Konzerve se uvoze kao gotova prerađevina, a mijenja se njihova etiketa, čime se obmanjuje kupac, jer mu se pravi sadržaj skriva.
Vujićeva dodaje da je stanovništvo svjedok svakodnevnih napisa i upozorenja o štetnosti nekih konzerviranih namirnica – u većini slučajeva raznih vrsta riba i pašteta.
“Koliko možemo uticati da konzumiramo zdrave konzervirane namirnice – to je pitanje, jer su pojedine trgovinske kuće radi zarade spremne i na svjesno trovanje stanovnika dok ne budu otkrivene, a onda mijenjaju nazive i spoljašnju ambalažu i nastavljaju nas trovati”, kaže Vujićeva.
Kada se traži analiza nekog proizvoda, vidi se da su zakonske norme o dozvoljenim prisutnim količinama nekih sastojaka različite od zemlje do zemlje.
Danas, uglavnom, konzumiramo veoma stare prozvode, neprovjerene i one koji su pred istekom trajanja.
“To trgovinskim lancima daje ekstra zaradu, jer se sve plasira po cijenama najkvalitetnijih proizvoda, ili se, na takozvanim akcijama, sa malo nižom cijenom plasira na tržište. Materijalna i finansijska nemoć time nas primorava da jedemo otrove, jer za bolje nemamo sredstva”, upozorava predsjednik SES-a sjeveroistočne BiH Snežana Jagodić-Vujić. Srna
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ja sam mislio dobicemo neko strucno misljenje o konzerviranim namjernicama, na st treba obratiti paznju itd. kad ovde jedna klasicna prica da toga ima na trzistu i da treba to izbjegavati. A gospodja Snezana je predsednik saveza ekoloski snaga sjevoroistocne BiH, samo moje pitanje je: Koja je vasa uloga u borbi protiv konzervisanje hrane? Da nam pricate kako ima razni stetnih sastojaka u koznervisanim proizvodima, pa mi gospdjo svi koji smo islio i ole u skolu znamo procitati to na pakovanju. Svi znamo da ima razni hemijski supstanci kao sto su nitriti, konzervansi, emulgatori, aditivi koji daju ukus toj hrani, jel da toga ta hrana se nebi mogla koristiti.