BEOGRAD, Trenutno oko 70.000 zaposlenih u Srbiji radi, a ne prima zarade i taj broj, kako se procijenjuje, varira kvartalno i iznosi između 50.000 i 80.000 ljudi.
Saradnik za ekonomsku politiku pri Savezu samostalnih sindikata Srbije Ljuban Žigmund kaže da su u toj grupi oni koji redovno dolaze na posao ali ne primaju platu, ali ima i onih koji su na bolovanju preko 60 dana kao i radnika koji ne primaju zarade po nekom drugom osnovu.
Takođe, ne treba zaboraviti i da je veliki broj ljudi koji primaju minimalac, kaže Žigmund.
Zaštitnik građana Saša Janković izjavio je protekle sedmice da, za sada, malom broju građana Srbije, i pored sudskih presuda, nisu isplaćene višegodišnje zarade, upozorivši da taj problem svakodnevno raste i da predstavlja kršenje ljudskih prava.
Žigmund je, govoreći o ovom problemu, istakao da, prije svega, treba riješiti status firmi u kojima ti zaposleni rade.
“Vjerujem da tamo gdje se ne isplaćuju zarade, postoji problem i da se plate dobavljači”, tvrdi Žigmund i dodaje da preduzeća treba da preispitaju svoje poslovanje – da li je struktura proizvoda prava, da li su im troškovi pravi, tržišna cijena realna…
On dodaje da je zarada trošak proizvodnje kao i svaki drugi i da ona mora tako da bude tretirana, ali i da je uvjeren da prije podnošenja tužbe, treba naći načina da se riješi problem dogovorom sa poslodavcem.
On je naglasio da se ne može tvrditi da “bezobrazna” potraživanja radnika ugrožavaju opstanak i razvoj tih firmi.
“Kada firma ne isplaćuje zaradu, ona je generalno u problemu, ima problem plasmana i realizacije prodaje i naplate robe, njen ekonomski “krovotok” je presječen, ne postoji pa ne može da plati druge obaveze, pa ni zarade…”, ocijenio je ovaj stručnjak.
Žigmund podsjeća da prema važećim propisima nakon tri godine zastarjevaju potraživanja za zaradu, tako da radnici ne mogu dugoročno da ostvaruju to svoje pravo.
Prema njegovim riječima, Vlada bi mogla da pomogne u rješavanju ovog problema tako što bi popravila privredni ambijent i relaksirala privredu od plaćanja nekih obaveza, na primjer da se omogući plaćanje PDV po naplati robe.
Žigmund vjeruje i da u grupi radnika koji potražuju neisplaćene zarade ima malo onih koji rade u loše privatizovanim firmama, uz podsjećanje da je čak 400.000 radnika nakon privatizacije njihovih firmi, dobilo otpremnine. Tanjug
