BEOGRAD, Poljoprivreda u Srbiji ima odlične izvozne rezultate, ali i dalje ne koristi sve mogućnosti. Uvoze se maline, svinjsko meso, grah, bijeli luk, pa čak i pšenica.
Srbija je, prošle godine, uvezla 800 tona malina, voća koje slovi za domaći brend. Od četiri flaše vina popijene u Srbiji, samo jedna je domaćeg porijekla. Uvozi se čak i svinjsko meso iz Makedonije, grah i bijeli luk iz Kine, Kazahstana, Kirgistana, Argentine, pa i sa Madagaskara, a na listi poljoprivrednih proizvoda koji se uvoze, prema podacima Privredne komore Srbije, našla se i pšenica.
Poljoprivreda, kako objašnjavaju stručnjaci, ima odlične izvozne rezultate. I pored toga, sve mogućnosti ove privredne grane nisu adekvatno iskorišćene.
– Poljoprivreda mora da funkcioniše kao dobro organizovan sistem, a on je u Srbiji dobro radio do devedesetih godina prošlog vijeka – objašnjava Milan Prostran, sekretar Udruženja poljoprivrede PKS. – Zadruge, kao glavni organizatori proizvodnje na selu, zbog svih poznatih dešavanja, izgubile su tu funkciju. Sistem finansiranja poljoprivredne proizvodnje funkcionisao je do 1994. godine, a od tada se traži neki novi način da se obezbijedi novac za pokretanje ciklusa u poljoprivrenoj proizvodnji.
I pored toga, dodaje Prostran, Srbija ima dovoljno stručnjaka koji bez problema mogu da naprave odlične rezultate.
– Privatizacija velikih poljoprivrednih kombinata, u većini slučajeva, urađena je loše, bez nekog plana i strategije, tako da su, poslije nje, veze između kombinata i malih poljoprivrednika pokidane – objašnjava Prostran. – Poljoprivrednici su sada usmjereni na bankarske kredite. Treba, međutim, imati u vidu da se, uz kredit, čija kamatna stopa je viša od pet odsto, u poljoprivredi ne može stvoriti pravi rezultat.
Ovako nepovoljna situacija, dodaje Prostran, dovela je do toga da je produktivnost poljoprivrede Srbije u svim oblastima manja nego što je bila prije dvadesetak godina, rezultati su slabiji za 30 odsto.
STRATEGIJA RAZVOJA
Rješenje za probleme poljoprivrede, kako napominje Prostran, mora se prije svega tražiti u izradi adekvatne dugoročne strategije razvoja ove oblasti.
– Ovo, prije svega, podrazumijeva nalaženje adekvatnog načina finansiranja poljoprivrede, a takođe i rejonizaciju – objašnjava Prostran. – Određena kultura, na adekvatnom zemljištu može da ima i do tri puta veći prinos. Upravo zbog toga, neophodno je da se uradi rejonizacija. Druga dva zadataka su podsticanje udruživanja poljoprivrednika i razvoj prerađivačke industrije. Novosti
