BEČ , Ako predsjednik Srbije Boris Tadić ode u Brisel i potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom, to će biti dobro za srpsku ekonomiju, vratiće se poverenje koje se u posljednje vrijeme izgubilo iz političkih razloga i nastaviće se sa privlačenjem stranih direktnih investicija, izjavio je predsjednik Rajfajzen internešenal grupacije Herbert Stepik.
On je srpskim novinarima koji su boravili u radnoj poseti Rajfajzen grupaciji u Austriji rekao da u toj bankarskoj grupi smatraju da je, bez obzira na političke teškoće, Srbija atraktivno tržište i da, dugoročno posmatrano, ona ima još bolju perspektivu.
Prema njegovoj ocjeni, tome govori u prilog i dosadašnji rad Rajfajzen banke u Srbiji.
“Srbija je najuspješnija priča u našoj grupaciji. Ne možemo zaboraviti vremenski aspekt kada govorimo o napretku zemlje. Čudo je šta je Srbija uspjela da ostvari u kratkom periodu”, ocjenio je on.
Predsjednik Rajfajzen grupacije, koja u Srbiji ima 91 filijalu, osvrnuo se i na monetarnu politiku Narodne banke Srbije, za koju je ocjenio da jeste “restriktivna”, ali da za to ima razumevanja, jer je “nužno”, ako se želi smanjenje deficita tekućih računa i obuzdavanje inflacije.
Sa tim problemom, primećuje on, ne susreće se samo centralna banka Srbije, već i druge centralne banke jugoistočne Evrope, prije svega zbog poskupljenja energenata, hrane, ali i kreditne krize u svijetu.
“Pozajmljivanje kapitala postaje sve skuplje i to će imati negativne efekte na sve nacionalne ekonomije tržišta u razvoju. Centralne banke se svuda ponašaju isto, pokušavaju da smanje brzinu pozajmljivanja novca privatnim licima”, ocjenio je on.
Stepik je naveo da, kada je riječ o kreditnoj krizi, primjećeno je da ona nema direktan utacaj na centralnu i jugoistočnu Evropu, ali da indirektan uticaj postoji.
“Prema našim procjenama, rast bruto društvenog proizvoda će se smanjiti za sve te zemlje za oko dva procenata, pa računamo na prosječan rast od oko pet procenata za 2008. godinu”, rekao je Stepik.
On je, međutim, dodao da Rajfajzen banku ovo sve ne brine, da ona razmišlja dugoročno i vjeruje da su sve ove mjere centralnih banaka kratkoročne, da je prognoza dobra i da nema razloga da ne vjeruju u potencijal tržišta.
Stepik je naveo da u Rajfajzen banci smatraju da je u jugoistočnoj Evropi još oko 15 do 20 odsto moguće štednje koja se nalazi u rukama građana.
Predsjednik Rajfajzen internešenal grupacije je upitan i da prokomentariše kakvi su mogući efekti na domaćem srpskom tržištu ukoliko Narodna banka Srbije izda grinfild dozvolu nekoj stranoj banci (Moskovska banka).
“To ne bi bila mudra politika, s obzirom da ima dosta banaka u Srbiji, i to više nego što tržište može da podnese. Umjesto toga, potrebno je da se postojeće banke poprave i poboljšaju kvalitet usluga”, rekao je i on i dodao da postoji opasnost da novopridošle banke, u cilju zauzimanja tržišne pozicije, svojim “damping cijenama” bankama izazovu poremećaj na tržištu.
Za Rajfajzen grupaciju prošla godina je po mnogo čemu bila najuspešnija poslovna godina. Profiti su uvećani za oko 42 procenta, pa je tako 2007. godina okončana sa neto profitom od oko milijardu evra.
U Srbiji Rajfajzen banka ima 500.000 klijenata i oko 2.000 zaposlenih. Takođe ima 91 poslovnicu, a plan je da se otvori još 34.
Prošle godine Rajfajzen banka je ostvarila profit u Srbiji od oko 55,7 miliona evra. Interesantan je i podatak da svake godine Rajfajzen banka dobija 100.000 klijenata, od čega je 10.000 klijenata novih u Srbiji.
