BEOGRAD, Ministarstvo finansija Srbija ima mehanizam za svakodnevno budno praćenje da li država i javni sektor poštuju rokove za plaćanje obaveza prema privredi.
Kako je podsjetila pomoćnica ministra finansija i privrede Srbije Nina Samardžić, praćenje plaćanje je pod nadzorom i kontrolom Uprave za trezor, i svi direktni i indirektni budžetski korisnici su u obavezi da unose preuzete novčane obaveze prema privredi putem razvijene onlajn aplikacije i na osnovu pravilnika koji je ministarstvo donijelo.
Samardžić je podsjetila da je zakon, koji je stupio na snagu 31. marta, donijet sa namjerom da se opšti rokovi plaćanja, koji su postojali na nivou Srbije, a koji su u prosjeku iznosili 134 dana, skrate, zato što sve zemlje u regionu, imaju prosječni rok plaćanja 69 dana, a zemlje EU 58 dana.
Predvidjeno je da država izmiruje novčane obaveze prema privredi u roku od 45 dana, a da rokovi plaćanja medju privredom ne budu duži od 60 dana.
Samardžić je navela da je ministarstvo primilo razne inicijative za izmjenu zakona, posebno od trgovaca, i mješovitom robom, velefarmacija, trgovaca sjemenskim sadnim materijalom, zaštitnim sredstvima i djubrivom da se zakon za njih drugačije tumači, ali da je ocijenjeno da zakon treba da se primjenjuje u potpunosti.
Ona je napomenula i da je ministarstvo ustanovilo radnu grupu za praćenje primjene zakona koja će se sastati krajem ovog mjeseca, i to će biti njen treći sastanak, a prvi od početka primjene zakona.
U toj radnoj grupi, osim predstavnika Ministarstva finansija, su i predstavnici ministarstava poljoprivrede, pravde, a biće uključeno i Ministarstvo trgovine i Visoki savjet sudstva.
Osim ovih državnih institucija u radnu grupu su već uključeni i predstavnici Privredne komore Srbije, Unije poslodavaca Srbije, Savjeta stranih investitora, kao i Stalne konferencije gradova i opština, dodala je Samardžić.
Ona je objasnila i da će se puni efekti zakona tek vidjeti kada budu dospjele prve novčane obaveze preuzete od početka primjene zakona.
Samardžić je ocijenila da će primjenu zakona obezbijediti i predvidjene kaznene odredbe, kojima je predvidjeno da svaki povjerilac koji nije naplatio potraživanje, ima pravo na jednokratnu naplatu od 20.000 dinara po svakoj obavezi, bez obzira na visinu te novčane obaveze.
“To znači, ako je jedno malo preduzeće isporučilo trgovinskom lancu 20 faktura u vrijednosti od po, na primjer, 5.000 dinara, i ukoliko on ne plati u roku, to malo preduzece ima mogućnost da po svakoj toj fakturi naplati još 20.000 dinara kao iznos glavnice, kao iznos pripadajuće kamate i da ili Trgovinski sud ili Ministarstvo finansija i privrede pokrenu po njegovoj prijavi prekršajni postupak, protiv odgovornog lica koji nije ispoštovao rok”, rekla je ona. Tanjug