BEOGRAD, Srbija ima šansu da u četvrtoj industrijskoj revoluciji prestigne najrazvijenija društva, čulo se na nedavnom Kopaonik biznis forumu. Kako da uhvatimo tu šansu?
Naš trenutni put ka tome omogućava nam razvoj digitalnih tehnologija, saglasni su bili učesnici panela “Digitalna ekonomija: istorijska šansa Srbije” koji je organizovala Inicijativa Digitalna Srbija.
Na marginama foruma razgovarali smo sa osnivačem BioSens Instituta Vesnom Crnojević Bengin koja kaže da će sve industrijske grane biti zahvaćene tehnološkom revolucijom.
“Mi danas već govorimo o Srbiji kao Silicijumskoj dolini Balkana“, rekla je ona za B92. net.
“U Srbiji radi nekoliko desetina hiljada ljudi u IT i programiranju, to je nekoliko stotina kompanija i malih i velikih, uspješnih. To je odlično, ti ljudi lijepo zarađaju, njihove porodice lepo žive, novac dolazi u Srbiju, i ostaje u Srbiji. Međutim, ona velika dodata vrijednost – proizvod. Najveći broj tih kompanija i tih ljudi razvijaju proizvod negde druge, odnosno rade autsorsing“, kaže Vesna.
Ističe kako vjeruju da može drugačije. Primjera radi, sam institut na kome radi je kroz nekoliko akcelatroskih programa podijelio skoro deset miliona evra malim i srednjim poredzećima u IT.
Odnosno, dodjeljena su im sredstva kako bi mogli da naprave sami svoj proizvod i to u oblasti poljoprivrede.
Prema njenim riječima, upravo kroz te konkurse naše male IT kompanije su morale da se takmiče sa onima iz cijele Evrope – iz Njemačke, Holadnije, Italije…i pobjeđivale su.
“Znači mogu i znaju. Na taj način kada budemo imali veći broj ljudi u IT koji prave svoju dodatu vrijednost i kada ta vrijednost ostane u Srbiji mi ćemo imati i veći ekonomski rast“, kaže Crnojević Bengin.
Koliko su naši poljoprivrednici spremni na digitalizaciju?
“Čak smo se i mi iznenadili koliko puno razumjevanja ima kod naših poljoprivrednika da oni moraju da ulože u IT tehnologije i da samo tako mogu da budu profitabilni. Naravno, njima je teško da odrede u šta treba uložiti. Zbog toga im treba neki nepristrasan savjet, neka rješenja koji ne možete kupiti u prodavnici i tu je negdje uloga nauke i našeg instituta da pruži neke konkretne savjete o tome kako mogu da unaprijede proizvodnju – da smanje rizike, a da povećaju prinose“.
Ona ističe i da se za inovacije u poljoprivredi interesuju i mlađi i stariji.
“Vidimo danas da veliki broj mladih ljudi želi da se bavi poljoprivredom, žele da ostanu ili čak da se vrati na selo. Naravno da pod preduslovom da to nije selo nije onako na kakvo smo navikli – siromašno, prazno, da je ta poljoprivreda jedan mukotrpan fizički posao sa jako puno rizika…“
Korišćenje digitalnih tehnologija, priča ona, omogućava da se ti rizici smanje, i da se gleda u budućnost, odnosno da se omogući donošenje, tzv. informisane odluke.
“Evo na primjeru sjemena, gdje smo ostvarili sjajne rezultate. Poljoprivrednik sjeme plaća te plaća ali je pitanje koju sortu će da koristi, da li onu koju koristi njegov otac, komšija, deda, ili savjetodavac, ili …onu koju matematičkim metodama može dokazati da je najbolja baš za tu parcelu“.
Vesna ističe i da u njenom poslu ne postoji konkurencija.
“Ako pokušavamo da podgnemo ekonomiju i poljoprivredu Srbije, tu ima toliko puno posla da su svi više nego dobrodošli da nam se pridruže“, porčuje. Vesna Bjelić/B92