BEOGRAD, Srbija ima najveći potencijal da bude ekonomski lider u regionu i sve zemlje Zapadnog Balkana bi od toga imale koristi.
“Srbija treba što prije da postane ekonomski lider u regionu, jer ima najveći potencijal za to, a to će biti od koristi za sve države regiona”, rekao je predsjednik Privredne komore Makedonije Branko Azeski.
“Razumije se to je i velika obaveza”, rekao je Azeski.
Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković je rekao da je povezivanje unutar regiona nasušna potreba njegovog ekonomskog razvoja, kao i da se Zapadni Balkan našao u centru interesovanja EU, što bi trebalo da iskoristimo.
“Konkurentnost se postavlja kao centralni problem svih naših ekonomija i svjesni smo da je dostizanje određenog nivoa nacionalne privredne konkurentnosti uslov za prisustvo i opstanak na jedinstvenom evropskom tržištu”, rekao je Mijušković.
Kako kaže, nakon sastanka predsjednika vlada zemalja Zapadnog Balkana sa kancelarkom Njemačke u avgusta 2014. i prošlogodišnjeg samita u Beču jasno je da je Zapadni Balkan prepoznat kao region, čiji je napredak i razvoj veoma važan za dalji prosperitet Evrope.
“Sjetimo se samo zajedničke poruke ministara spoljnih poslova Njemačke i Austrije koji su uoči održavanja Bečkog samita u avgustu 2015. izjavili da je EU nepotpuna bez Zapadnog Balkana. Na nama je sada odgovornost da izvučemo korist od te njihove spoznaje, a preduslov tome je posvećenost kvalitetnijem i obuhvatnijem međusobnom ekonomskom povezivanju”, poručio je Mijušković.
On je podsjetio da su privredne komore zemalja Zapadnog Balkana formirale Komorski investicioni forum, u skladu sa deklaracijom sa samita u Beču, koji će pomoći da poslovna zajednica regiona bude uključena u praćenje i realizaciju dogovorenih projekata od zajedničkog interesa.
“Cilj nam je da se bavimo i identifikacijom ostalih projekata koji su od izuzetnog regionalnog značaja. Vlade Crne Gore i Srbije, i to sa čelnih pozicija, dale su punu podršku tom Komorskom investicionom forumu, prihvativši i da nas uključe u rad Nacionalnih investicionih komisija. Ja sam siguran da ćemo puno razumijevanje sa obje adrese imati i u narednom periodu, što je za poslovne zajednice od izuzetnog značaja”, naveo je Mijušković.
On ističe da Srbija i Crna Gora nemaju, kao članice CEFTA-e, zastoja kada je reč o ekonomskoj saradnji i da je najznačajniji spoljnotrgovinski partner Crne Gore upravo Srbija.
“Vjerujem da će i aktuelne i buduće Vlade u fokusu svojih zadataka, a i reformskih pristupa određenim pitanjima akcenat stavaljati na očuvanje takvih odnosa”, kazao je Mijušković.
On je dodao da je ne samo na relaciji Crna Gora – Srbija već i kada je riječ o svim zemljama bivše Jugoslavije prva inicijativa o uspostavljanju pokidanih ekonomskih veza potekla upravo od privrednih komora.
“Tek nakon toga uslijedile su inicijative za saradnju na drugim poljima”, rekao je Mijušković.
Potpredsjednik Hrvatske privredne komore Želimir Kramarić je, takođe, rekao da je Srbija jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske.
Kramarić je poručio da hrvatske kompanije žele i u budućnosti da ulažu u Srbiju i povećaju ukupnu robnu razmjenu dvije zemlje.
Prema riječima Kramarića, hrvatske firme su u periodu od 1993. do 2015. godine uložile u Srbiju ukupno 704 miliona evra.
“Prema našim podacima u Srbiji u ovom trenutku posluje oko 200 hrvatskih preduzeća (tvrtki kćeri), koje s ostalim preduzećima iz Hrvatske ostvaruju 10 odsto ukupne razmene Hrvatske sa svetom”, kazao je Kramarić Tanjugu.
On je naveo da se Srbija po visini direktnih stranih ulaganja Hrvatske u svijetu nalazi na trećem mjestu.
“U interesu privrednika je da dobiju podršku nove vlade u Srbiji pri stvaranju i održavanju povoljne klime koja će olakšati razvoj preduzetništva i pojednostaviti poslovanje”, naglasio je Kramarić. Tanjug
