BEOGRAD, Srbiji ne treba genetski modifikovana hrana /GMO/ i treba pronaći načine da se spriječi njen uvoz i uzgoj dok dugoročna istraživanja ne pokažu da je bezbijedna, a razvijati organsku proizvodnju – saglasili su se učesnici javnog slušanja u Beogradu o temi “Uticaj genetički modifikovanih organizama /transgena/ na životnu sredinu i zdravlje”.
Vanja Bojić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije rekla je da je, prema zakonu iz 2009. godine, u Srbiji zabranjena upotreba GMO, sem poljoprivrednih proizvoda koji sadrži do 0,9 odsto primjesa porijeklom od GMO, a resorno ministarstvo je nadležno za njegovu primjenu.
Jadranka Zekić Zeljković iz Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Srbije istakla je da sadašnji zakon nije usklađen sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije /STO/, prema kojima se ne mogu primjenjivati opšte zabrane uvoza ili izvoza bilo kog proizvoda, pa time i GMO.
Prema njenim riječima, 157 članica STO prihvatilo je ta pravila, a onda napravilo mehanizme kojima se može zabraniti uvoz konkretnog proizvoda na osnovu procjene rizika.
Ona je ocijenila da je loš član zakona kojim se proizvodi biljnog porijekla koji sadrže 0,9 odsto GMO ne smatraju genetski modifikovanim jer ne postoje dodatne odredbe koje određuju da ta kontaminacija mora biti slučajna, tehnički neizbježna i sa onim GMO koji imaju pozitivnu procjenu rizika, čime su, kako je rekla, otvorena vrata netestiranim i potencijalno štetnim GMO u Srbiju.
Ona smatra da GMO proizvodi moraju biri označeni, bez obzira na količinu genetski modifikovanog gena jer i 0,1 i 20 odsto mogu biti jednako štetni.
Simo Vuković iz Ministrastva za zaštitu životne sredine Srbije napomenuo je da se genetskom modifikacijom strani gen ubacuje u “gen domaćina” čime se dobija organizam koji se ne može naći u prirodi, te da su trenutno u svijetu u upotrebi dvije vrste ovih organizama koje su nedovoljno istražene.
On je istakao da moraju da postoje nezavisne akreditovane laboratorije koje bi kontrolisale adekvatnu primjenu zakona u Srbiji.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Miodrag Dimitrijević rekao je da Srbija treba da podigne svoju konvencionalnu poljoprivedu.
Predsjednik udruženja “Stop GMO u Srbiji” Irena Beret rekla je da ovo udruženje, koje ima 10.000 savjesnih građana i njihovih porodica, traži zabranu ove vrste hrane jer ne postoji ni jedna dugoročna naučna studija koja pokazuje da je GMO bezbjedna za čovjeka i životnu sredinu.
Ona je istakla da je 828 svjetskih naučnika pozvalo sve vlade svijeta na obustavu puštanja GMO u opticaj, jer dosadašnja istraživanja pokazuju da oko 70 bolesti nastaje usljed upotrebe ove hrane.
Beret smatra da srpski seljak ne bi mogao da izdrži konkurenciju, jer je GMO jeftinija, zbog čega bi se u Srbiji koristili jeftini GMO proizvodi, a zdrava hrana bi iz Srbije bila izvožena u bogatije zemlje čiji građani mogu da je plate.
Predsjednik Nacionalne asocijacije za razvoj organske proizvodnje Nada Mišković istakla je da, i pored restriktivnog zakona o zabrani, postoji veliki broj sjemena GMO u poljima u Srbiji.
“Sve dok ne sredimo sistem koji nadgleda primjenu zakona, potpuno je svejedno koji zakon imamo”, zaključila je Miškovićeva.
Ona je istakla da posljednjih godina raste proizvodnja organske hrane u Srbiji, kao i tražnja za organskim proizvodima u svijetu, navodeći primjer japanskog tržišta koje je veliko i bogato i na koje bi mogla da se plasira ova hrana iz Srbije.
Iz “Zelene mreže Vojvodine” podsjetili su da ne postoje nezavisna istraživanja koja pokazuju da su ovi proizvodi bezbjedni za upotrebu, već samo ona koje rade proizvođači GMO i upitali da li Srbija ima kapacitete da primijeni visoke standarde i prati i spriječi uvođenje GMO na način kako je to urađeno u razvijenim zemljama članicama STO.
Mirjana Milošević iz Instituta za ratarstvo podsjetila je da Republička inspekcija nije uspjela da spriječi uzgoj GMO u Srbiji i da je 2003. godine istraživanje pokazalo da je 1.000 hektara modifikovane soje bilo na teritoriji Vojvodine.
Predstavnik “Zelenih Srbije” rekao je da ova stranka zahtijeva zabranu uvoza GMO na deset godina, dok se ne urade ozbiljna istraživanja o njihovom uticaju na čovjeka i životnu sredinu.
Boško Obradović iz Pokreta “Dveri” rekao je da je vrijeme da se sazna da li postoje GMO lobisti u političkom vođstvu Srbije i ko sije, distribuira i prodaje ovakvu hranu, te da li se ova tema uklapa u borbu protiv korupcije i kriminala.
Direktor Instituta za ratarstvo i stočarstvo iz Novog Sada Borislav Stobiski rekao je da je ova institucija ustanovila da postoji prisustvo GMO kukuruza u Vojvodini, te da će uskoro izaći u javnost sa tim podacima.
On je podsjetio da zemljište u kome se uzgaja GMO hrana više ne može da se koristi za konvencionalno sjeme, što znači da će taj prostor izgubiti mogućnost za uzgaj organske hrane.
Predsjednik Odbora za zaštitu životne sredine Skupštine Srbije Milica Vojić–Marković rekla je da su predstavnici Ministarstva zdravlja Srbije potvrdili dolazak, ali da se nisu pojavili, kao i da su u sali predstavnici proizvođača i zagovarači GMO, ali da iz nekog razloga, nisu učestvovali u raspravi.
Današnje javno slušanje organizovao je Odbor za zaštitu životne sredine Skupštine Srbije. Srna