BANJALUKA, Ministar finansija i trezora BiH Nikola Špirić izjavio je da se još radi na formuli za omjer trošenja sredstava prikupljenih za BiH na međunarodnoj donatorskoj konferenciji u Briselu, ali da za sada postoji omjer u okviru preporuka Svjetske banke, UNDP-a i Evropske komisije.
“Ne znam da li će to biti formula za sredstva koja su obezbijeđena od Savjeta ministara i putem solidarne dnevnice, ali ona još nije gotova”, rekao je Špirić novinarima u Banjaluci.
Špirić kaže da ne postoji mogućnost netransparentnog trošenja kreditnih sredstava sa donatorske konferencije u Briselu, ali da se postavlja pitanje trošenja grant sredstava.
On je precizirao da će se kreditni aranžmani realizovati preko institucija na nivou BiH, dok će grant sredstva biti direktno na dispoziciji međunarodnim humanitarnim organizacijama i korisnicima.
Komentarišući navode japanskog ambasadora u BiH Hidea Jamazakija, Špirić je rekao da ne prihvata unaprijed olako date optužbe na račun institucija BiH.
“Da li tu ima korupcije ne znam i nije moje da istražujem, ali je nepošteno bjanko optuživati institucije. Koja to međunarodna finansijska institucija daje 1,5 milijardi kredita korumpiranoj zemlji?”, upitao je Špirić.
Komentarišući izdvajanje sedam miliona KM budžetskih sredstava za poplavljena područja, Špirić je rekao da je Savjet ministara BiH uradio onoliko koliko je bilo moguće.
On je podsjetio da je Ministarstvo finansija i trezora prvi put predložilo mnogo veći iznos, ali da ga nije prihvatio Savjet ministara.
“Parlament je juče mogao da kaže koliko hoće, da ugradi amandmane, tako da su oni koji su htjeli više bili na putu da ni tih 7,1 miliona ne bude doznačeno najugroženijim”, ocijenio je Špirić.
On je naveo da oni koji traže usmjeravanje sredstava za kapitalna ulaganja u poplavljena područja nisu u pravu.
“Ne može se na jednoj strani tražiti da padaju zakupnine prostora, a na drugoj strani reći da nema kapitalnih ulaganja, jer je država bez kapitalnih ulaganja u odumiranju”, kaže Špirić.
On je podsjetio na teškoće u utvrđivanju budžetskog okvira za institucije BiH, tokom kojeg je bilo zahtjeva od 1,1 milijardu, da bi se utvrdio okvir od 750 miliona KM.
“Od tih 750 miliona KM svi budžetski korisnici su se odrekli jednog procenta i mislim da je to najveći grant koji je jedna zemlja dala poplavljenim područjima”, naveo je Špirić.
Prema njegovim riječima, pokazano je i razumijevanje prema određenom broju poplavljenih institucija, koje nisu morale da izdvoje iznos za koji su prijavili da su oštećeni. Srna
