MADRID, Svakog četvrtka desetine penzionera skupi se ispred španske banke Bankija u Madridu, sa jednostavnim zahtjevom: “Vratite nam naš novac”.
Hiljade penzionera širom Španije tvrdi da su im se neplanirano u rukama našle preferencijalne akcije, za koje su ih njihove banke uvjeravale da su bezbjedne kao štedni depoziti, prenosi agencija Frans pres.
Ubrzo se, međutim, ispostavilo, da su takve investicije bile skupa zamka.
Bilansi stanja španskih banaka pali su u minus nakon kolapsa hipotekarnog tržišta iz 2008, poslije čega je Madrid morao u njih da ulije 42 milijarde evra u vidu kredita pomoći evrozone. Kao jedan od uslova za odobrenje kredita, Brisel je zahtijevao da vlasnici preferencijalnih akcija pretrpe dio bankarskih gubitaka.
“Ovo je sramotno, vlada zna da je Bankija obmanula penzionere”, rekao je 70-godišnji Antonio Rodrigez, jedan od demonstranata na madridskom trgu Puerta del Sol ispred bivše štedionice Kaha Madrid, koja je 2010. spojena sa šest regionalnih štedionica da bi se formirala Bankija.
Rodrigez navodi da je uložio 72.000 evra u preferencijalne akcije Kaha Madrid 2009, nakon što mu je upravnik banke rekao da su te akcije sigurna investicija, koja donosi godišnju kamatnu stopu od sedam odsto.
“Da su nam rekli da rizikujemo da ostanemo bez svega, nikada ne bismo potpisali preuzimanje akcija”, dodao je on.
Nakon kolapsa kredita na španskom tržištu nekretnina, ekonomija je počela da posrće, a brojne štedionice potonule su u moru toksičnih zajmova, povećavajući broj preferencijalnih, prioritetnih akcija u pokušaju da povećaju solventnost da bi ispunile strože regulatorne propise.
Gotovo milion deponenata u Španiji, od kojih su većina penzioneri, ulili su novac, ponekad i čitavu životnu ušteđevinu, u prioritetne akcije svojih banaka, pokazuju podaci asocijacije klijenata banaka ADICAE.
“Nijedna druga evropska zemlja nije prodavala preferencijalne akcije malim štedišama. Pritisak bankarskog lobija u Španiji je ogroman”, rekao je portparol ADICAE Fernando Erero.
Kako se ekonomska kriza u Španiji produbljivala, vrijednost preferencijalnih akcija je padala, i postalo je nemoguće prodati ih. Mali investitori kupili su date akcije u vrijednosti od 30 milijardi evra, a takve akcije nisu zaštićene vladinim fondom za garancije depozita, navodi ADICAE.
Samo Bankija, koju je Madrid morao da nacionalizuje, prodala je 3,9 milijardi evra vrijedne preferencijalne akcije desetinama hiljada klijenata, dok je Banka Sivika, koju je prošle godine kupila La Kaiša, prodala takve akcije vrijedne čak devet milijardi evra.
“Bankari su morali da uzmu novac tamo gdje mogu da ga pronađu, a to je u rukama starih ljudi koji su najveće štediše. Radio sam i noću. Podigli smo četvoro djece. Mnogo smo se odricali da bi uštedjeli 68.000 evra, a oni su sve to ukrali”, rekao je 75-godišji Antonio Baraona Otriz tokom protesta ispred banke Kaha Madrid.
Pokrenute su brojne tužbe protiv banaka čiji klijenti tvrde da su im rizični proizvodi prodati uz uvjeravanja da su bezbjedni. Neki klijenti su na sudu uspjeli da povrate svoj novac.
Ovog mjeseca je kancelarija španskog ombudsmana savjetovala svim bankama koje su primile državnu pomoć, kao što je Bankija, da pokrenu arbitražu oko prodaje preferencijalnih akcija. Kancelarija ombudsmana je od 2011. primila 1.274 žalbe u vezi sa prodajom prioritetnih akcija, uglavnom od starijih klijenata banaka.
Španski ministar finansija Luis de Gindos naveo je da preferencijalne akcije nije trebalo prodavati štedišama, ali je podržao arbitražu samo u slučajevima gdje je moguće dokazati da kupci nisu razumjeli šta kupuju. Tanjug
