BEOGRAD, Guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić izjavio je danas da bi odustajanje od aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom dodatno uticalo na slabljenje dinara, ugrozilo povjerenje međunarodnih investitora u Srbiju i povećalo cijenu po kojoj zemlja finansira svoj javni dug.
“To bi po pravilu dodatno pojačalo depresijacijske pritiske na deviznom tržištu, ugrozilo povjerenje međunarodnih investitora da Srbija može redovno na srednji i dugi rok izmirivati svoje obaveze, to će, po pravilu, uticati, direktno i bez bilo kakvog odlaganja, na rast cijene kojom finansiramo javni dug zemlje”, istakao je Šoškić.
Prema njegovim riječima, u tom slučaju, najprije raste zahtjevana cijena koju Srbija plaća na javni dug u dinarima, zato što on u sebi ima i komponentu valutnog rizika. “Ali i kod javnog duga u devizama, najčešće u inostranstvu, gdje te komponente nema, javiće se posljedice tek onda kada međunarodni investitori procjene da mi, ne samo što imamo potencijalno veći valutni rizik u strukturi vraćanja naših obaveza, već imamo i ozbiljniji prirast takozvanog kreditnog rizika, odnosno negativnu promjenu u sposobnosti zemlje da dugoročno i redovno izmiruje svoje obaveze”, objasnio je guverner.
“Mi moramo da budemo svjesni toga da cijena koju plaćamo svi kao poreski obveznici veoma mnogo zavisi i od toga kako se prikazujemo i kakvi jesmo u kontekstu ozbiljnosti upravljanja našim državnim prihodima i rashodima na srednji i dugi rok”, istakao je Šoškić. “Tu je potrebno pokazati jedan visoki nivo odgovornosti i svijesti jer od toga direktno zavisi koliko ćemo izdvajati iz budžeta za finansiranje našeg javnog duga, a to više uopšte nisu zanemarljivi iznosi, i oni su u relativnom smislu sve veći kako nam je rastao javni dug”.
“Ono čega takođe moramo biti svjesni je da to, ne samo da utiče na devizni kurs, nego svaka promjena deviznog kursa, ili bolje reći njegovo slabljenje, ponovo utiče na rast ukupnog nivoa javnog duga prema bruto domaćem proizvodu jer je javni dug uglavnom u deviznom znaku a bruto domaći proizvod u dinarima”.
“Tako da je vrlo važno imati u vidu taj potencijalni slijed negativnih događaja i ne smijemo biti u zabludi da su ti negativni efekti mali ili da se to neće desiti. Desiće se, i to prije svega počinje eventualnim narušavanjem povjerenja investicione javnosti u Srbiju”, rekao je guverner.
Šoškić je naglasio da je brzo formiranje nove vlade nužan uslov da Srbija što prije povrati povjerenje na međunarodnom finansijskom tržištu, “i ono što je vrlo važno to je da se već unaprijed zna da će ta vlada donijeti odgovarajući set mjera temeljne fiskalne konsolidacije koji bi morao da prođe kroz parlament u formi novih zakona”. “Od toga veoma mnogo zavisi ukupna cijena finansiranja ove nestabilnosti u kojoj se trenutno, nadam se vrlo kratkoročno, nalazimo”, dodao je on.
Kako je istakao guverner, ne smije se izgubiti iz vida da što se prije formira vlada i što prije se vrati na put fiskalne konsolidacije, odnosno dovođenja u ravnotežu prihoda i rashoda države, to će mjere koje se moraju sprovesti biti blaže. “Jer ako donesemo određene mjere mjesec ili dva mjeseca kasnije, da bismo se vratili u zadate okvire do kraja godine, te mjere moraju biti oštrije. Drugim riječima, što prije imamo vladu i što prije se sprovedu reformske mjere, to će te mjere biti manje ‘gorka pilula’ za nas kao građane”, naglasio je Šoškić.
On je napomenuo i da NBS računa sa određenim rastom cijena pod kontrolom države u drugoj polovini godine, ali i sa tim rastom vjeruje da je moguće da do kraja godine inflacija ostane u okviru cilja. “Ukoliko i dođe do nekog prelaska granice inflacionog cilja, vjerujemo da će to biti samo u kratkom roku, ukoliko postoji odgovorna fiskalna politika u narednom periodu”, naveo je guverner.
Podsjetivši da je inflacioni cilj za ovu godinu četiri plus-minus 1,5 odsto, on je istakao da se ne očekuje bilo kakvo dugoročno kretanje inflacije iznad ili ispod inflacionog cilja. “Jedna od mjera koja se često pominje u javnosti, korekcija poreza na dodatu vrijednost, može direktno uticati na kretanje cijena, ali su to jednokratni šokovi na koje monetarna politika, po definiciji, ne bi trebalo da reaguje”, precizirao je Šoškić.
On je ukazao da se očekuje da će inflacija krenuti blago da raste u narednim mjesecima, i zbog poljoprivredne sezone i potencijalno očekivane korekcije cijena u nadležnosti države do kraja godine. “Ono što bitno može da utiče na ostvarenje inflacionog cilja je svakako ukoliko dođe do značajnije destabilizacije na deviznom tržištu. Kao što znate devizni kurs u našim uslovima može bitno da utiče i na kretanje cijena koje ulaze u korpu roba i usluga kojima se mjeri inflacija”, rekao je Šoškić. Tanjug