BEOGRAD, Iz Srbije je prošle godine izvezeno od 1,6 do 1,7 miliona tona kukuruza sa deviznim prilivom od oko 300 miliona evra, što je blizu rekorda kada je u pitanju količina i vrijednost izvoza – tvrdi direktor udruženja „Žita Srbije“ Vukosav Saković.
– Što se pšenice tiče, izvezli smo oko 400.000 tona, što je bolje nego prethodne godine i 120.000 tona brašna, što je nešto slabiji rezultat – podsjeća Saković, dodajući da je vrijednost izvoza pšenice oko 80 miliona evra, a brašna oko 45 miliona evra.
– Srbija je prestala da bude uvoznik soje i već dvije godine je izvoznik – napominje Saković. – To još nisu pretjerano značajne količine, ali svakako nisu ni za potcjenjivanje. Prošle godine iz Srbije izvezeno 50.000 tona soje, a ove godine imamo realne uslove da taj izvozni uspjeh i ponovimo.
Saković ističe da soja posjeduje komparativne prednosti, jer nije genetski modifikovana, a takva soja je tražena za ljudsku ishranu u cijelom svijetu.
– Za soju iz Srbije postoje i upiti iz Japana, i mada zasada nema izvoza zbog troškova otpreme, radi se na tome. Površine soje u Srbiji nisu se povećavale u dužem periodu i kreću se između 160.000 i 170.000 hektara – podsjeća Saković. – Sigurno ima prostora za njihovo povećanje, jer one nikada neće biti toliko velike da ugroze proizvodnju kukuruza i pšenice i par desetina hiljada hektara više pod sojom sasvim dobrodošlo ovoj zemlji. Pokrivamo sve velike kupce u svijetu kada je riječ o kukuruzu i on stiže do Japana, Južne Koreje, Vijetnama, a plasira se i na Srednji i Bliski istok i dio EU – Španiju i Portugal.
Pšenica
Srpska pšenica zbog manjih količina i određenih problema koje imamo sa kvalitetom na međunarodnom tržištu, uglavnom završava u zemljama okruženja – 60 do 70 odsto na tržištu CEFTA, a ostalo uglavnom u Africi – ukazuje Saković, napominjući da najveće količine soje iz Srbije završe u EU, prije svega, Italiji. Novosti
