SARAJEVO, Zbog sve nižih otkupnih cijena ulja od smilja proizvođači ove kulture su odlučili da će ići sa osnivanjem banke esencijalnog ulja.
Erina Lasić, sekretar Grupacije proizvođača i prerađivača smilja pri Privrednoj komori FBiH, kaže da bi bila velika šteta za Hercegovinu da se dogodi krah ove proizvodnje.
Misli da je ovo jedan dobar vid samozapošljavanja mladih ljudi i garancija njihovog ostanka na selu budući da im to osigurava dodatne prihode.
Govoreći o poremećaju koji se dogodio na tržištu prodaje eteričnih ulja kaže da razlog može biti to što su neki od prodavaca davali ulje po niskim cijenama u cilju da se što prije riješe proizvoda pa su oborili cijene.
Svjetski kupac je vidio da može naći ulje po puno povoljnijoj cijeni tako da može biti da su oni napravili kolateralnu štetu svima. Ipak, navodi da se ljudi ne mogu osuditi jer im je što prije trebao povrat novca.
Kako bi se nosili s ovom situacijom došlo se na ideju o formiranju banke esecijalnih ulja. Radilo bi se po principu da veliki proizvođači od manjih otkupljuju ulje kako se ne bi prodavalo neposredno nakon destilacije nego da se prodaja odvija tijekom čitave godine.
Smatra da se svi proizvođači moraju boriti da se uzgoj smilja zasniva na organskoj proizvodnji koja je veoma cijenjena u svijetu.
“Bitno je da prozvodimo kvalitetno ulje jer ono ima dugoročnu perspektivu na stranom tržištu. Bez obzira na cijenu, ukoliko je proizvod kvalitetan uvijek će naći kupca.Proizvođači to moraju znati”, navodi ona.
Iz tog razloga je bitna stručna edukacija svih proizvođača kako bi čitav proces destilacije vodili kvalitetno i dobili kvalitetno ulje u procesu destilacije kao i u samom skladištenju.
”Tome se mora posvetiti velika pozornost jer boljim se da je došlo do neke stihijske proizvodnje koja ima za cilj kratkorkočnog ostarivanja brzog profita bez sagledavanja dugoročnih efekata”, ističe.
Dodaje da ova proizvodnja mora ući u neki sustav te da nadležne instutitucije trebaju pomoći u svemu tome.
“Najopasnije je ono ulje koje je pravljeno od smilja koje je uzgojeno na na zemljištu na kojem su prije bile kulture kao duhan i druge koje su se prskale i čije zemljište je zagađeno pesticidima. Najbolje je ako se smilje uzgaja na krčevinama, recimo gdje je nekada bila šuma ili sl.”, navodi Lasić.
Ističe da se zna koja su organska gnjojiva dozvoljena u prehrani smilja, te da su zaštitna sredstava apsolutno zabranjena u ovoj proizvodnji. Takođe, ukoliko su nasadi uz cestu bitno je voditi računa da ima neki zeleni pojas koji će služiti kao barijera.
Akta.ba
