LJUBLJANA, Slovenačka autoindustrija, koja je do sada bila uglavnom vezana za francuski Reno (Renault), želi da bude prisutnija na evropskom tržištu automobila, pa nudi saradnju i drugim velikim proizvođačima, među kojima i Fijatu.
Ove nedjelje su predstavnici 20 firmi, proizvodača autodijelova, inače članica Automobilskog klastera Slovenije (AKS), boravili na poziv Fijata u Torinu i razgovarali o mogućnostima saradnje, piše portal poslovni.hr.
Do sada nije bilo ozbiljnije saradnje Slovenaca sa Fijatom pa je ova posjeta bila više informativne prirode.
Kako je za ljubljanski dnevnik “Delo” izjavio Dušan Busen, predsjednik AKS, u Italiji su boravile firme koje bi Fijat mogao da koristi kao dobavljače za svoje automobile sljedeće generacije. Radi se o malim gradskim, ekološki besprijekornim automobilima, naprednih tehnoloških karakteristika.
Koliko je poznato, za sada nije potpisan ni jedan konkretan ugovor, ali slovenački mediji procjenjuju da je nekoliko dogovora u visokoj fazi realizacije.
Slovenačka industrija bi željela da bude više prisutna i u Fijatovim operacijama u Srbiji, u fabrici Fiat automobili Srbija (FAS), koja je zadužena za model 500L.
Fijat je već ranije najavio da planira u sljedećih pet godina da poveća asortiman sa nekoliko novih modela, a u Srbiji se nadaju da bi se upravo u Kragujevcu mogla proizvoditi nova Panda ili neki drugi Fijatov model.
Među slovenačkim firmama koje su Italijani pozvali u Torino, pominju se sljedeće: Livar, KGL, Boxmark Leather, Cecomp, Cimos, RAA, ELVEZ, Emo Toolbox, IKOR, Iskra ISD, Laminator, MLM, Savateć SG-Moto, SILIKO, Tab Seals GK, Unior i Va.
Koliko je proizvodnja autodijelova važna za slovenačku privredu, govori i činjenica da AKS okuplja 223 firme iz tog sektora. Ta industrija zapošljava gotovo 16.000 ljudi, a godišnje ostvari prihod od 3,3 milijarde evra.
Poslovni.hr konstatuje da, iako je i hrvatska industrija automobilskih dijelova puno očekivala od dolaska Fijata u Srbiju, za sada je jedino splitski AD Plastik realizovao konkretne ugovore.
Svojevremeno se pominjalo da bi u igri moglo biti dvadesetak hrvatskih firmi, ali neke nisu zadovoljile kriterijume, a druge u tome nisu našle svoj poslovni interes.
Hrvatski autoklaster bio je aktivan do 2010. kada je naglo zamro. Na njegovo mjesto došao je AD Klaster koji, oko AD Plastika, okuplja 22 firme sa 6.000 zaposlenih i godišnjim prihodom od gotovo pola milijarde evra. Tanjug