Slovenci uništili podatke o štedišama pa ih traže od BiH?

SARAJEVO/LJUBLJANA, Svi podaci koje Slovenci sada od nas traže su bili u centralnoj banci u Sloveniji, ali ih je uništio Savo Dinjaški, direktor NLB banke, koja je nasljednica nekadašnje Ljubljanske banke.

Zbog toga smo protiv njega podnijeli krivičnu prijavu, ispričala je za “Nezavisne” Amila Omersoftić, predsjednica drugog Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH.

Ovim se saga o isplati stare devizne štednje Ljubljanske banke nastavlja, budući da Slovenci kao glavni razlog zašto na računima bh. štediša još nema ni marke navode nemogućnost da dođu do podataka štediša, jer su u arhivi u Sarajevu.

“Poturaju šuplju priču da zbog nacionalizacije filijale u Sarajevu nemaju podatke, što nije istina. Sve što traže od nas ima Ljubljanska banka u Ljubljani. Čak nam je na posljednjem sastanku direktor Savo Dinjaški rekao da je on naše podatke uništio, poslije čega smo podnijeli krivičnu prijavu protiv njega”, kazala je Omersoftićeva i dodala da je na tamošnjem tužiocu da provjeri zašto su zvanični dokumenti uništeni te i da li su uopšte uništeni ili je to samo priča da se odugovlači sa isplatama.

“Jako je nekorektno da oni prebacuju odgovornost na BiH jer se radi o sistemskom problemu zbog toga što njihov zakon nije usaglašen sa presudom o isplatama. Takođe njihova tvrdnja da je Vijeće Evrope stalo iza njihovog zakona nije tačna. Meni je u Vijeću rečeno da se može početi sa isplatom, ali da ne tvrde da i dalje nema sistemskog problema sa štednjom, to jest da je zakon donesen u skladu sa presudom”, govori ona.

Omersoftićeva kaže kako ima podatke da je u budžetu Vlade Slovenije planirano, a ne obezbijeđeno oko 240 miliona evra namijenjenih isplatama za ovu godinu, što je samo za hrvatske štediše, za iduću 68 miliona, a za 2017. 168 miliona, što, kako tvrdi, znači da bh. štediše nisu ni planirali.

Iz Ambasade Slovenije u BiH opet pričaju dijametralno suprotnu priču. Kažu kako su Sloveniji za izvršenje presude potrebni podaci o visini neisplaćenih starih deviznih zahtjeva i identifikacijski podaci o nosiocima.

“Za razliku od podružnice Ljubljanske banke u Zagrebu, nekadašnja podružnica u Sarajevu je 1993. godine bila nacionalizovana i doživjela je niz promjena, na koje nismo imali uticaja”, navode iz Ambasade.

Kako kažu, to je razlog zašto je u Hrvatskoj verifikacijski postupak za štediše protekao u predviđenom roku, a u BiH nije, te je odloženo do dobijanja svih potrebnih podataka.

“Dio podataka je Sloveniji bio dostavljen u elektronskom obliku. Međutim, među tim podacima nije bilo svih potrebnih za izvođenje postupka verifikacije, što se u prvom redu odnosi na podatke koji će omogućiti nedvojbenu identifikaciju korisnika”, kažu u Ambasadi.

Zbog toga su sa vlastima BiH održali sastanak, nakon kojeg je potpisan sporazum po kojem će BiH omogućiti skeniranje i upotrebu dokumentacije, što bi omogućilo početak verifikacije, nakon čega su diplomatskim putem 5. maja još jednom zamolili vlasti BiH da joj omoguće pristup, skeniranje i upotrebu potrebne dokumentacije.

Iz Ministarstva finansija BiH rečeno nam je da je osoba koja je zadužena za pregovore sa slovenačkom stranom službeno odsutna te da će se sa svim podacima oglasiti čim se vrati s puta. Do prozvanog Save Dinjaškog nismo uspjeli da dođemo. Nezavisne novine