ZAGREB – Slovenci i Hrvati su evropski rekorderi po procentu građana koji trguju na turbulentnom kriptotržištu.
Bitkoine i ostale kriptovalute kupuje 16 posto Hrvata i 17 posto Slovenaca, što je gotovo tri puta više od evropskog prosjeka.
Na trećem je mjestu 14 posto Čeha, dok je u “ziheraškoj” Njemačkoj svega šest posto stanovništva povjerovalo da će se obogatiti rudareći uz pomoć interneta, a ne motike. Najmanje poverenja u kriptosvijet (4 posto) imaju Italijani i Španci, prenosi Kamatica.
Evropska komisija je ovog proljeća sprovela prvo istraživanje o finansijskoj pismenosti u EU, koje je otkrilo da je širom EU nivo finansijske pismenosti nizak.
Otprilike 18 posto građana zna sve o inflaciji, ulaganjima i rizicima koje oni donose, za 64 posto se može reći da imaju neka srednja znanja, a preostalih 18 posto – nikakva.
Hrvatska ima malo više dobro upućenih – 20 posto i malo manje potpunih neznalica – 16 posto, a osjetno je odskočila prema ulaganju u kriptovalute i u kategoriji povjerenja u banke.
Svaki peti hrvatski građanin nema nikakvu štednju, što znači da bi ostao bez sredstava za život da izgubi stalne prihode. S druge strane, nešto manje od četvrtine stanovništva tvrdi da bi sa štednjom koju imaju mogli da nastave sa starim životom najmanje šest mjeseci, pa i više. I po jednom i po drugom odgovoru, rezultat je među lošijima u EU.
Hrvati su izrazito pesimistični kad je u pitanju starost i penzija, samo šest posto građana očekuje komotan život i u penziji, a kod ostalih se taj procenat kreće od tri posto u Poljskoj do 24 posto u Danskoj. Još četvrtina Hrvata vjeruje da će živjeti donekle komforno, dok svi drugi sa zebnjom gledaju na život u starijim godinama.
Hrvatska je na šestom od 27 mjesta u EU prema nivou poverenja u savjete bankara i finansijske industrije sa 7 odsto u ovoj kategoriji. Inače, svaki četvrti hrvatski građanin ima potrošački kredit, a svaki deseti kredit sa hipotekom. B92
