BEOGRAD, Oranice u Srbiji mogu se sačuvati od stranaca samo ako se, što prije, promjeni Zakon o poljoprivrednom zemljištu – ističe Đorđe Bugarin, sekretar Udruženja poljoprivrede PK Vojvodine.
Stranci su, podsjećamo, do vlasništva nad zemljištem u Srbiji mogli da dođu na „mala vrata“, zahvaljujući mišljenju tadašnjeg Ministarstva privatizacije, koje je objašnjavalo da društvena zemlja koju dobijaju kupovinom poljoprivrednih dobara nije dobro od opšteg interesa, protivno zakonima o poljoprivrednom zemištu i o privatizaciji.
Ozbiljnija opasnost tek se očekuje, jer će stranci moći direktno da postanu vlasnici poljoprivrednog zemljišta u Srbiji kada isteknu četiri godine od početka Prelaznog sporazuma sa EU.
Miladin Ševarlić, šef katedre za ekonomiku poljoprivrede, na beogradskom Poljoprivrednom fakultetu, međutim, upozorava i na drugu mogućnost.
– Postoji mogućnost da stranci već sad kupe zemlju, na osnovu ugovora ovjerenog kod advokata, i da samo čekaju na mogućnost da se, na osnovu tog ugovora, registruju kao vlasnici u zemljišnim knjigama – kaže Ševarlić. – Takvo poslovanje bilo je uobičajeno u zemljama koje su kandidati za EU, a karakteristično je i po tome što ga nijedna statistika ne može pratiti, niti se može spriječiti.
Inače, kada bude završen proces restitucije, računa se da će, samo u Vojvodini u privatan posjed preći oko 180.000 hektara poljoprivredne zemlje.
Kupuju donacijom države
Kao jedan od najvećih investitora u poljoprivredu Srbije, pominje se kompanija „Agrokor“ iz Hrvatske – kaže Ševarlić. – Ova kompanija, samo od državnih subvencija u svojoj zemlji dobija oko 15 miliona evra, a za taj novac, u Srbiji, bez problema, zaduživanja i sličnih komplikacija može da kupi imanje veličine PIK-a „Bečej“. Tako nešto ne može da uradi nijedna naša kompanija. Novosti