NJUJORK, Na svjetskim su berzama prošle sedmice cijene akcija pale jer su ulagače razočarali slabi makroekonomski podaci koji pokazuju da se u evrozoni recesija produbljuje, dok se rast američke ekonomije usporava.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice oslabio 0,1 odsto, na 14.565 bodova. S&P 500 skliznuo je, pak, 1 odsto, na 1.553 boda, a Nasdaq indeks 1,9 odsto, na 3.203 boda, što je njihov najveći sedmični pad u ovoj godini.
Klizanje cijena akcija posljedica je niza slabih makroekonomskih podataka iz SAD-a i evrozone koji dovode u pitanje održivost trenda rasta cijena na svjetskim berzama od početka godine.
Ulagače je najviše razočarao podatak da je u SAD-u u martu broj zaposlenih porastao za samo 88.000, najmanje u posljednjih devet mjeseci i znatno manje od očekivanih 200.000.
To pokazuje da se američko tržište rada oporavlja sporije nego što su se ulagači nadali, pa njihovo razočaranje nije ublažio ni podatak da je stopa nezaposlenosti skliznula sa 7,7 na 7,6 odsto.
To je, međutim, samo jedan u nizu podataka posljednjih sedmica koji pokazuje da najveća svjetska ekonomija nije baš u najboljoj formi.
Prema izvještajima Instituta za menadžere nabavke, ISM indeksi industrijske i uslužne aktivnosti u SAD-u skliznuli su u martu na najniže nivoe posljednjih mjeseci.
„Ovi podaci sugerišu da je rast ekoomije usporio pred kraj prvog tromjesečja, vjerovatno zbog povećanja poreza i smanjenja budžetskih rashoda početkom godine“, kaže Millan Mulraine, ekonomista u kompaniji TD Securities.
Ulagače zabrinjava i situacija u drugim najvećim ekonomijama svijeta. U evrozoni se produbljuje recesija, dok kineska ekonomija raste po osjetno nižim stopama nego prethodnih godina.
Japan se iz recesije pokušava izvući agresivnim labavljenjem monetarne politike. Prošle je sedmice tamošnja centralna banka produžila rokove i povećala svoje programe otkupa državnih obveznica i drugih hartija od vrijednosti. Pritom je udvostručila monetarnu bazu, što znači da je spremna agresivno štampati svježi novac kako bi podstakla rast ekonomije i suzbila deflaciju.
To je podstaklo nadu ulagača da će i američki Fed, kao i Evropska centralna banka nastaviti voditi podsticajnu monetarnu politiku.
Charles Evans, predsjednik Feda u Chicagu, kazao je da bi ključne kamatne stope u SAD-u mogle ostati na rekordno niskim nivoima, blizu nula odsto, sve dok stopa nezaposlenosti ne padne sa sadašnjih 7,6 na 5,5 odsto, dok je trenutni Fedov cilj stopa od 6,5 odsto.
Sve je vjerovatnije da će i Evropska centralna banka uskoro dodatno olabaviti monetarnu politiku jer se u evrozoni recesija produbljuje.
Na prošlosedmičnoj sjednici čelnici ECB-a odlučili su ostaviti ključne kamatne stope nepromijenjene na rekordno niskom nivou od 0,75 odsto, no rasprava o tomu bila je dugotrajna.
„Slaba ekonomska aktivnosti u evrozoni nastavila se i početkom ove godine. U drugoj polovini godine očekuje se postupan oporavak, no to nije izvjesno”, kazao je predsjednik ECB-a Mario Draghi na konferenciji za novinare.
Naznačio je stoga da bi ECB mogao preduzeti dodatne ‘nestandardne mjere’, poput kupovina državnih obveznica ili operacija finansiranja, poput trogodišnjih kredita koje su ponudili bankama prije godinu dana.
Zabrinjava, međutim, što najveće svjetske ekonomije ne bilježe značajniji rast, premda centralne banke već godinama vode vrlo podsticajnu monetarnu politiku.
I na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmice pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,5 odsto, na 6.249 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,8 odsto, na 7.658 bodova, a pariški CAC 1,9 odsto, na 3.663 boda.
Jedino su na Tokijskoj berzi cijene akcija prošle sedmice porasle. Nikkei indeks skočio je 3,5 odsto, na 12.833 boda, što se zahvaljuje agresivnijem nego što se očekivalo labavljenju monetarne politike japanske centralne banke. Hina
