DAVOS, Slabo stanje globalne ekonomije, neprekidni sukubi u Siriji i nestabilna situacija nakon Arapskog proljeća dominirali su u razgovorima na ovogodišnjem skupu globalne elite u Davosu, sa kojeg su brojni učesnici otišli nesigurni šta budućnost nosi.
Čak je i na rašireno mišljenje da na ekonomskom frontu postoje neki pozitivni znaci pala sjenka nakon upozorenja direktorke Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristin Lagard, da ne smije doći do opuštanja, jer postoji “rizik od vraćanja krize”, prenijela je agencija AP.
“Više od 2.500 svjetskih poslovnih i političkih lidera okupilo se na petodnevnom Svjetskom ekonomskom forumu u švajcarskom zimskom odmaralištu, ali je znatan dio uobičajene raskoši i glamura ove godine izostao u svjetlu ozbiljnih problema s kojima se svijet suočava”, naveo je osnivač foruma Klaus Švab.
Političke i ekonomske teme su svake godine najzastupljenije u Davosu, a ovog puta je dominirala ekonomija, s posebnim osvrtom na promovisanje privrednog rasta i zaposlenosti, naoročito među mladima, kojih u svijetu ima oko 220 miliona bez posla.
MMF navodi da bi Kina, Afrika i druga tržišta u usponu mogla da zabilježe značajan rast, ali da će se Japan, zemlje evrozone i SAD najvjerovatnije boriti s niskim ili negativnim privrednim rastom. Fond je uoči početka 43. foruma u Davosu snizio prognozu globalnog ekonomskog rasta za ovu godinu na 3,5 odsto.
Iako su SAD izbjegle takozvanu “fiskalnu liticu”, a strahovanja oko raspada evrozone popustila, i dalje vlada zabrinutost da bi vlade mogle da ublaže mjere štednje kako bi podstakle privredni rast i smanjile dugove.
Lagard je upozorila da “veoma slab i nestabilan oporavak” zavisi od toga da li će lideri evrozone, SAD i Japana donijeti “prave odluke”. Evrozona je posebno osjetljiva, jer je podložna političkim krizama i sporom procesu odlučivanja, napomenula je ona.
Generalni sekretar Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Anhel Gurija, rekao je da je fokusiranje na ekonomsku krizu u svijetu odvuklo pažnju lidera sa brojnih drugih važnih stvari, uključujući obrazovanje, uticaj nezaposlenosti na društvo i promovisanje borbe protiv klimatskih promjena. Tanjug
