BANJALUKA, Prinosi pšenice u Srpskoj, čija žetva treba da počne za desetak dana, biće umanjeni za 30 odsto, dok će ratari ove godine morati da izdvoje i do 20 odsto više novca za ove poljoprivredne radove.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS Vladimir Usorac rekao je da ove godine vremenske prilike nisu pogodovale razvoju pšenice.
– U martu je bilo suvo vrijeme, što nije dozvolilo pšenici da se razvija, a zatim su velike kiše i oluje u maju dodatno dotukle površine na kojima je zasijana ova žitarica. Zbog toga će prinosi biti umanjeni za 30 odsto – rekao je Usorac.
Poljoprivrednici ističu da neće imati gotovo nikakvu zaradu, jer je žetva poskupjela u odnosu na prošlu godinu. Kažu da bi zbog toga moglo da dođe i do poskupljenja brašna, a potom i hljeba i ostalih pekarskih proizvoda.
– Prinosi sa zasijanih površina ne mogu nikako da zadovolje domaće potrebe za ovom žitaricom, zbog čega dolazi do prekomjernog uvoza hljebnog žita – rekao je Usorac.
Dodao je da domaći mlinari kupuju male količine domaće pšenice, te da se uglavnom odlučuju da kupuju pšenicu iz inostranstva, uz pomoć Vlade RS.
Predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos rekao je da će domaću pšenicu kupiti samo pod uslovom da bude odgovarajućeg kvaliteta i prihvatljive cijene.
Kos je naglasio da je trenutno za tonu pšenice u Mađarskoj potrebno izdvojiti oko 220 evra, dok kilogram brašna košta 0,60 maraka bez PDV-a.
Poljoprivrednik iz Semberije Ljubo Pavlović kaže da su prinosi svake godine umanjeni zbog vremenskih nepogoda.
– Ratarima su svake godine ili velike suše ili poplave uništavale usjeve. Pored toga, poljoprivrednicima se ne isplati da rade oko pšenice, jer je mlinari kupuju po niskoj cijeni – rekao je Pavlović i dodao da je to jedan od razloga što svake godine ratari smanjuju površine zasijane pšenicom.
On je istakao da poljoprivrednicima dodatne probleme stvara i neprestani rast cijena nafte, zbog čega moraju da izdvoje više novca za žetvu.
Poljoprivrednik Jovan Milić kaže da će ovogodišnja žetva biti najskuplja u posljednjih nekoliko godina.
– Sve se manje isplati sijati bilo šta. Većina zemljoradnika je u dugovima ili sa gotovo nikakvom zaradom. Zadužuju se da bi nešto posijali, a od toga na kraju nemaju ništa – kaže on.
Površine
Prema podacima Poljoprivrednog instituta RS, pšenica se u Srpskoj prije rata sijala na površini i do 70.000 hektara zemljišta, ali su poljoprivrednici svake godine smanjivali površine zasijane pšenicom. Danas je u Srpskoj pšenicom zasijano oko 30 hektara zemljišta. Glas Srpske
