BEOGRAD, Penzije i plate neće na “led”. Koalicioni sporazum stranaka buduće vlade u prvoj tački dogovorenih načela ekonomske politike kaže da će manjak u kasi “liječiti” restrikcijom troškova.
Već u drugoj stavci budući kabinet obećava da neće zamrzavati primanja zaposlenih u državnoj službi i najstarijih sugrađana. Niko ne obećava “široku ruku”, već da će se iznosi usklađivati sa realnim mogućnostima budžeta.
Ako je suditi po trenutnom stanju finansija, te mogućnosti nisu prevelike. Podaci Ministarstva finansija Srbije pokazuju da je država za prvih pet mjeseci upisala “minus” od blizu 90 milijardi dinara, a planirala je da godinu završi sa manjkom od 152 milijarde dinara. Istovremeno, javni dug je prešao zakonsku granicu od 45 odsto bruto domaćeg proizvoda, pa buduću vladu iščekuje i zadatak da pred Skupštinu izađe sa rješenjima kako će brojke vratiti na svoje mjesto.
– Fiskalni savjet je izašao nedavno sa detaljnom analizom i ukazao da je neophodno do kraja godine uštedjeti milijardu evra, a do kraja mandata buduće vlade još oko 1,2 milijarde evra – objašnjava Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog savjeta. – Mi smo ponudili niz mjera štednje, ali ne insistiramo ni na jednoj posebno. Dobro je što je buduća Vlada istakla kao prioritete fiskalnu konsolidaciju i privredni rast. Sačekaćemo septembar da daju kratkoročni i srednjoročni plan vraćanja javnog duga u zakonske okvire i tada ćemo izaći sa ocjenom koliko je to kredibilan plan štednje.
Što se Fiskalnog savjeta tiče bitno je da se dostigne neophodan nivo uštede. A na budućoj vladi je da otkrije recept da to učini uz povećavanje plata i penzija. Pojedini ekonomisti vjeruju da bi pravednije bilo da su se koalicioni partneri sporazumjeli i opredjelili za povećavanje samo najnižih primanja.
– Koliko znam, ići će na minimalno povećavanje plata i penzija, taman toliko da ne budu zamrznute – kaže profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić. – Ekonomski i socijalno odgovornije bi bilo da su riješili da povećaju samo najniže plate i penzije i to za veći procenat, nego da se svima povećavaju. Tačan iznos ćemo vidjeti tek kada budu predložili rebalans budžeta. Inflacija u junu će rasti, a ako se opredjele za povećanje poreza na dodatu vrijednost, to bi je još poguralo, tako da usklađivanje sa inflacijom ne bi bilo moguće. Ukolio bi to uradili, ušli bismo u inflacionu spiralu. A šta to znači, vidjeli smo u prošlosti.
U koalicionom sporazumu stranke su se bavile i bankarskim sektorom. Saglasne su da će trajno opredjeljenje države biti da zadrži vlasništvo u Komercijalnoj banci. Vjeruju da treba kroz dokapitalizaciju i pripajanje osnažiti Poštansku štedionicu. Ukoliko se ukaže prilika razmotriće i mogućnost preuzimanja pojedinih banaka sa stranim kapitalom.
Jelena Krstović, potpredsjednik „Delta holdinga“: Potrošnja pokreće privredu
Potpredsjednica “Delta holdinga” Jelena Krstović ocijenila je da se sporo formiranje vlade loše odrazilo na ekonomsku situaciju u zemlji. Nada se da će bankarski sistem stvoriti bolji ambijent za kompanije i predlaže da banke na dvije godine zamrznu potraživanja prema preduzećima i građanima.
– Neophodan je kompletan zaokret, da se umjesto štednje podstiče potrošnja koja generiše mogućnost privrednog razvoja – rekla je Jelena Krstović. – Trebalo bi povećati prosječnu platu građana i stvoriti ambijent gdje bi potrošnja podržala sve privredne grane i pokrenula točak koji bi Srbiju izveo iz ekonomske krize. Neophodno je investirati u privredu kako bi vremenom višak zaposlenih u javnoj administraciji prešao u realni sektor. Stabilnost deviznog kursa kao i stvaranje povoljnijeg i sigurnijeg ambijenta za poslovanje malih i srednjih preduzeća, neke su od hitnih mjera koje će nova vlada morati da preduzme. Novosti