BANJALUKA – Iako je javna tajna da mnogi političari i javne ličnosti u Republici Srpskoj skrivaju imovinu, posebno nekretnine, Zakonom o notarskoj službi u Republici Srpskoj to skrivanje biće onemogućeno, barem kada je riječ o nekretninama koje se vode na njihovo ime.
Naime, od 1. aprila ove godine, notar je po službenoj dužnosti u obavezi da svaki ugovor o kupovini, zamjeni ili poklonu dostavi na provođenje Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove (RUGIP), što ranije nije bio slučaj, i svakom pojedincu je bilo ostavljeno na volju da nekretninu koju je kupio provede kroz knjige RUGIPP-a i na određeni način, vlasništvo učini dostupnim javnosti.
“Ranije je bilo slučajeva da političar ili javna ličnost kupe stan, kuću ili poslovni prostor i to ne provedu kroz knjige RUGIPP-a i uopšte ih ne navedu u imovinskom kartonu, što su obavezni dostaviti Centralnoj izbornoj komisiji. Biće zanimljivo vidjeti neke imovinske kartone političara i javnih ličnosti na kraju mandata, odnosno nakon izbora sljedeće godine i sa koliko kvadrata raspolažu“, ispričao je jedan od sagovornika “Nezavisnih” koji nije želio da mu spominjemo ime dodajući da je činjenica da mnogi imovinski kartoni političara i javnih ličnosti nisu potpuni, upravo kada je riječ o nekretninama, i da se tome djelimično staje na kraj.
Dragan Milanović iz Agencije za nekretnine “Remax” kaže da je tačno da vlasnik ili kupac stana, recimo, nije bio obavezan da svoju nekretninu evidentira u RUGIPP-u i da je sasvim sigurno bilo takvih slučajeva.
“Sada je notar u obavezi da odmah nakon zaključenog ugovora o kupovini to dostavi RUGIPP-u i Poreskoj upravi Republike Srpske. Onaj ko hoće to da sakrije vjerovatno će opet naći način, recimo, neće kupiti nekretninu na svoje ime već na nečije tuđe. Ranije je bilo i slučajeva da se, kada neko preprodaje nekretninu, ispostavi da ona nije u registru nepokretnosti, pa se onda moraju izmiriti porezi koji nisu plaćani, jer ta nekretnina nije bila evidentirana“, rekao je Milanović.
I Slada Ivelić, predsjednica Notarske komore Republike Srpske, kaže da je notar dužan sve ugovore o prometu nepokretnosti koje je obradio od 1. aprila po službenoj družnosti u ime i za račun stranke dostaviti na provođenje RUGIPP-u. Ukoliko to ne uradi, notar rizikuje vođenje disciplinskog ili krivičnog postupka postupka protiv njega, a za propuste može odgovarati i cjelokupnom svojom imovinom.
“U ime i za račun stranke po službenoj dužnosti, bez ikakve naknade, notar dostavlja sve ugovore, bilo da se radi o poklonu, zamjeni, kupoprodaji, ugovoru o zajedničkoj izgradnji, ugovoru koji znači promjenu prava svojine nad nepokretnosti itd.“, istakla je Ivelićeva.
Ona pojašnjava, kada su u pitanju stanovi u izgradnji, da kod njih ne može pisati pravo svojine dok se ne dobije upotrebna dozvola, ali notar ima obavezu da zarad pravne sigurnosti pravi zabilježbe sticanja prava svojine i zabilježbe zaključenja ugovora i dostavlja ih RUGIPP-u.
Ipak, i tu postoje problemi, jer RUGIPP, recimo, nakon što notar dostavi ugovore, šalje obavijest vlasniku da uplati taksu za knjiženje nepokretnosti ili upis nepokretnosti u svojinu, a ako taj čija je nepokretnost ne izvrši uplatu, notarov zahtjev se odbacuje, što u praksi znači kao da nije ni podnesen.
“Bilo bi dobro radi pravne sigurnosti da je notarima dato ovlaštenje da od stranke može naplatiti taksu koja je neophodna da bi se izvršio upis prava svojine. Uplata te takse bi bila na račun RUGIPP-a i to ne predstavlja prihod notara, ali se tim putem obezbjeđeuje uredno vođenje javnih evidencija nepokretnosti“, rekla je Ivelićeva. Nezavisne
