BANJALUKA, BiH je u prvom polugodištu ove godine povećala vrijednost izvoza u zemlje uključene u regionalni sporazum o slobodnoj trgovini – CEFTA za oko 20 odsto, na šta je u dobroj mjeri uticao snažan rast plasmana s članicama s kojima smo ranije simbolično sarađivali.
BiH za prvih šest mjeseci ove godine bilježi povećanje spoljnotrgovinskog prometa sa svim članicama CEFTA za devet odsto u odnosu na isti periodu prošle godine, na oko 3,15 milijardi KM.
Stopa rasta izvoza bilježi povećanje za petinu, na oko 1,22 milijarde KM, a uvoza za 2,5 odsto, na 1,94 milijarde KM. Time je deficit robne razmjene BiH sa državama CEFTA zone smanjen za oko 18 odsto, na 725,9 miliona KM, uz povećanje pokrivenosti uvoza izvozom sa 53,5 na 62,6 odsto.
Tradicionalno najznačajniji spoljnotrgovinski partneri BiH su Hrvatska i Srbija, s kojima smo u prvom polugodištu 2010. ostvarili 88 odsto od ukupne razmjene u zoni CEFTA. Međutim, dok se sa Srbijom bilježi rast ukupne razmjene, prvenstveno u korist našeg izvoza, za oko 17 odsto, sa Hrvatskom se bilježi blagi pad trgovinskog prometa od jedan procenat.
Zanimljivo je da smo sa Crnom Gorom povećali robnu razmjenu za 36 odsto uz još veću stopu izvoza od 42,5 odsto, a kao najznačajniji proizvodi koje smo plasirali u tu zemlju izdvajaju se električna energija i aluminijum-oksid.
Snažan porast robnog prometa u prvom polugodištu ove godine BiH bilježi i sa UNMIK-Kosovom i to za 71 odsto, a izvoza za 76 odsto, gdje najveći udio u plasmanima čine željezne šipke i lož-ulje.
BiH najveću stopu rasta spoljnotrgovinskog prometa i izvoza, ipak, bilježi s Albanijom i to za 2,2 puta, što je prije svega posljedica niskog nivoa prošlogodišnje razmjene. U tu zemlju smo u periodu januar – juni 2010. najviše izvezli naftmog bitumena, zatim, proizvoda od gvožđa i čelika, te drveta.
Sa preostalim zemljama CEFTA – Makedonijom i Moldavijom, nije bilo značajnih odstupanja u odnosu na lanjski polugodišnji spoljnotrgovinski promet.
Igor Gavran, ekonomski stručnjak u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, kazao je da rekao da ovi podaci ukazuju na određen tempo oporavka pojedinih proizvodnih sektora, ali da se i dalje ne može govoriti o oporavku većeg dijela domaće privrede.
“Do kraja godine se može očekivati nastavak ovakvog pozitivnog trenda, ali je problem što su poboljšanja vezana mahom za izvozna tržišta, dok je za dugoročni oporavak potrebno povećati prodaju i na domaćem tržištu”, naglasio je Gavran.
On je objasnio kako je u suštini jedini veliki kvalitativni pomak napravljen kod naftnih derivata, gdje se prije oživljavanja Rafinerije nafte Brod bilježio konstantan odliv novca iz BiH.
Ekonomski stručnjak i bivši čelnik Spoljnotrgovinske komore Petar Milanović ne gaji previše optimizma ocjenjujući da predstavljene cifre i analize prave “iskrivljenu sliku stvarnosti”.
“Tek kada bi se uradila jedna dublja analiza po svim sektorima, mogla bi se dobiti realna slika stanja, jer ako zaista postoji toliki rast izvoza, kako to da se ne povećava broj zaposlenih u BiH”, ukazuje Milanović. Nezavisne novine
