SEUL, Sjevernoj Koreji preti prehrambena i humanitarna kriza jer je loša žetva dovela do vrtoglavog rasta cijena prehrambenih proizvoda i smanjenja isporuka, upozorio je juče Svjetski program za hranu (WFP).
Poljoprivredni stručnjaci u južnokorejskoj prestonici Seulu smatraju da bi nestašica hrane u Sjevernoj Koreji mogla biti najveća od 90-ih godina prošlog vijeka, kada je tu zemlju zahvatila glad.
Sadašnja kriza je posljedica prošlogodišnjih poplava, visokih cijena poljoprivrednih sirovina i političkih nesuglasica s velikim donatorom hrane – Južnom Korejom, prenjela je agencija Rojters.
“Sve je izglednije da će hitno biti potrebna strana pomoć da bi se izbjegla ozbiljna tragedija”, izjavio je regionalni direktor WFP za Aziju Toni Banberi (Tony Banbury).
Mnoge zemlje svijeta su, u strahu od sličnih nestašica i suočene s velikim jačanjem cijena poljoprivrednih sirovina, uvele restrikcije u izvozu hrane u nastojanju da obezbjede dovoljne količine za sebe i ograniče inflaciju.
Vlada Rusije je tako do 1. jula produžila trajanje važnosti zaštitnih izvoznih carina za pšenicu i ječam od 40 odsto, za koje je ranije bilo predviđeno da isteknu 1. maja.
Kazahstan, najveća centralnoazijska privreda je, pak, zabranio izvoz pšenice do 1. septembra kako bi suzbio dvocifrenu inflaciju.
Ukrajina je prve sedmice aprila obustavila izvoz pšenice i smanjila izvoz ječma preko crnomorskih luka na 8.400 tona, sa 25.620 tona u isto vrijeme lane. Ta zemlja takođe razmatra mogućnost produženja važnosti izvoznih kvota za suncokretovo ulje do 1. septembra sa prvobitnog roka od 1. jula i povećanje kvote na 500.000, sa 300.000 tona.
Argentina, četvrti po veličini izvoznik pšenice na svijetu, zvanično je produžila obustavu izvoza hljebnog žita, dok je egipatska vlada uvela zabranu izvoza riže u periodu od 1. aprila do oktobra, jer su visoke cijene drugih žitarica, naročito pšenice, podstakle rast domaće tražnje riže.
Indonezija, najveći potrošač riže u jugoistočnoj Aziji, ograničiće izvoz te žitarice u pokušaju suzbijanja inflacije, a Pakistan bi iz istih razloga ove godine mogao udvostručiti uvoz pšenice i uvesti porez na izvoz riže.
Vijetnam je produžio zabranu izvoza pirinča do juna kako bi pomogao stabilizaciji domaćih cijena hrane i zauzdao dvocifrenu inflaciju, dok je Indija skresala carine na uvoz sirovih jestivih ulja i zabranila izvoz pirinča, sem basmatija.
Kambodža je posljednja proizvođačka nacija koja je uvela restrikcije isporuka riže na strana tržišta stavljanjem dvomjesečne zabrane na izvoz te žitarice.