BEOGRAD – Širom Balkana populacija se smanjuje i stari, a osim ako se to još više promijeni, i nestat će. Ovo piše ugledni The Economist zaključujući kako region neće moći da ekonomski sustigne ostatak Evrope bez mladih talenata.
Mjerenje demografije na Balkanu, navodi ovaj magazin, teško je: osim podataka za rođene i umrle, teško je doći do drugih podataka. Zbog komplikovane istorije regije, milioni njenih građana mogu dobiti pasoše iz susjednih “matičnih zemalja”.
To je posebno atraktivno ako matična država pripada EU, jer EU državljanstvo uključuje pravo na rad bilo gdje u Uniji. Petina hrvatskih vlasnika pasoša koji rade u inostranstvu vjerovatno je iz Bosne, a gotovo svi Moldavci koji rade na Zapadu imaju rumunske dokumente. Zbog svega toga teško je reći ko je gdje.
Na kratke staze vladama ne smeta emigracija pošto dovodi do manje stope nezaposlenosti i povećava doznake iz inostranstva. Ali u dužem vremenskom periodu emigracija je “katastrofalna”, rekao je Vladimir Nikitović, demograf Instituta društvenih nauka.
Oko 50.000 ljudi napusti Srbiju svake godine, a od onih koji se vrate oko 10.000 su penzioneri koji su proveli radni vijek u inostranstvu, čija će djeca vjerovatno ostati van zemlje.
Prema trenutnim projekcijama, Bugarska će imati 39 posto manje ljudi do 2050. godine nego što je imala 1990. Žene u Bosni i Hercegovini imaju u prosjeku 1,3 djece a u Hrvatskoj 1,4. Budući da na teritoriji Balkana nema mnogo imigrantskih poreznih obveznika, postoji manjak sredstava za penzije.
Nekolicina gradova u regionu, poput grada Kluž u Transilvaniji, doživjelo je rast. Tirana, glavni grad Albanije, takođe privlači ljude. Erion Veliaj, gradonačelnik Tirane kaže da grad privuče oko 25.000 ljudi godišnje. Međutim ovo su rijetki izuzeci.
Lakoća putovanja čini rad u inostranstvu dostupnijim i jednostavnijim. To smanjuje broj dostupne radne snage u matičnoj zemlji, a taj manjak ponekad dovodi do većih zarada. indikator