BANJALUKA, Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske (RS) Ranka Mišić rekla je da Sindikat podržava podsticaje privredi, tekstilnoj industriji, ali ne i smanjenje plata korisnicima budžeta, odnosno zaposlenima u javnoj upravi, policiji i prosvjeti.
“Neobično je da je 627 miliona KM planirano za plate za 2010. godinu, a u ovoj godini je povećanje dva odsto u bruto iznosu. A imamo smanjenje plata. Jedno sa drugim ne ide, ili bolje reći ide, a to su nove agencije koje troše 11 miliona KM. Te agencije su potrebne, ali sada nije trenutak za njihovo osnovanje. Najvažnija su sada radna mjesta”, poručila je Mišićeva tokom izlaganja na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS.
Ona je predložila da se nastavi socijalni dijalog socijalnih partnera, izrazivši uvjerenje da se može doći do kompromisnih rješenja.
Prema njenim riječima, važno je da se održi sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta na kojoj će se izvršiti analiza mjera za suzbijanje posljedica ekonomske krize i predložiti nova rješenja i nove mjere koje će se ugraditi u ekonomsku politiku za iduću godinu.
Ona je navela da Nacrt budžeta za 2010. godinu na posljednjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta nije dobio podršku, jer Sindikat nije podržao smanjenje plata u obrazovanju, policiji, upravi i pravosuđu.
“Sindikati koji se finsiraju iz budžeta, u znak razumijevanja zbog složene ekonomske situacije, predložili su kompromisna rješenja i oni podrazumijevaju određenja smanjenja, ali ne tamo gdje su primanja ispod sindikalne potrošačke korpe”, rekla je Mišićeva, dodavši da je to fer prijedelog.
Ona je ocijenila da je nedopustio da se iznos sredstava za povezivanje radnog staža radnicima koji su žrtve kriminalno loše privatizacije i nije im povezan radni staž, smanjuje za 7,2 miliona.
“Ako znamo da u ovom trenutku oko 9 000 radnika čeka povezivanje radnog staža iz 2008. godine i da je za to potrebno 22 miliona KM, onda je jasno da je nedovoljna suma od 10 miliona, koliko je Nacrtom predviđeno”, rekla je ona.
Mišićeva je istakla da 256 000 radnika i više od 142 000 lica koja čekaju posao imaju ozbiljne probleme, istakavši da više od 50 preduzeća ne poštuje osnovna radnička prava, ne isplaćuju plate i ne uplaćuju doprinose.
“Podržavamo svaki podsticaj za ono što se zove privreda i realno stvaranje nove vrijednosti. Ali dešavalo se da se upravo oni koji dobiju te podsticaju pokažu kao loši poslodavci. Zato je naša podrška u tom smislu da oni poslodavci koji izvršavaju svoje obaveze, trebaju biti u prioritetu u smislu podrške za ono što se zove očuvanje proizvodnje”, poručila je Mišićeva.
Ona je naglasila da je 256.000 zaposlenih ne mogu izdržati 216.000 penzionera, poručivši da se u ovom trenutku žestoko treba ući u reformu penzionog sistema, kako bi se zaštitili domaći penzioneri i oni koji će to sutra postati.
“Treba razmišljati o formiranju fonda solidarnosti, koji podrazumijeva solidarnost Vlade i poslodavaca, kako bi se očuvala radna mjesta”, rekla je Mišićeva.
Predsjednik Konfederacije sindikata Obrad Belenzada rekao je da se stimulacija izvoza predložena u Nacrtu mora povećati i da mora iznositi bar od pet do 10 odsto od iznosa budžeta.
On je rekao da nije dobro očekivati da se budžet puni samo od PDV-a.
Prema njegovim riječima, za socijalno zbrinjavanje radnika treba bar 20 miliona KM za one koji su već sada ostali bez posla zbog stečaja u preduzećima, dodavši da su to najugroženije kategorije u društvu.
Belenzada ocjeunjje da stimulacije za poljoprivredu nisu dobro uređene.
On je zaključio da probleme neće riješiti smanjenja plata, već veći rad privrede, finansijska disciplina, efikasnija i manja administracija.
Potpredsjednik Privredne komore RS Mihajlo Ribić rekao je da Komora podržava prijedlog za blago smanjenje plata.
“Privredna komora podržava prijedlog za blago smanjenje plata, prije svega zaposlenih u državnoj upravi. Istovremeno, ukazujemo na težak položaj onih u privrednim društvima, jer je očigledna nesrazmjera u platama jednih i drugih”, rekao je Ribić obraćajući se poslanicima.
On je dodao da ne smatra da će ova mjera dati velike rezultate, ali da će uz druge mjere uticati na rasterećenje privrede, čiji bi teret svi trebalo ravnomjerno da podnesu.
Ribić smatra da bi bilo lakše govoriti o budžetu da je urađena ekonomska politika za narednu godinu, ocijenivši da će iduće godine osnovni zadatak biti održavanje rasta industrijske proizvodnje i očuvanje postojećih radnih mjesta.
On je rekao da se analizom prihodovne strane budžeta vidi da postoji prostor za povećan priliv sredstava, bez dodatnih opterećenja, prije svega, dosljednom primjenom Zakona o fiskalnim kasama, kako bi se smanjila siva ekonomija.
Ribić je konstatovao da neravnopravnosti na tržištu doprinose i loše kontrole.