BEOGRAD, Predsjednica Visokog savjeta sudstva i Vrhovnog kasacionog suda Nata Mesarović slaže se sa zaposlenima u pravosuđu, koji su za 6. oktobar najavili štrajk upozorenja, da su plate u sudovima male, čemu doprinose i ograničenja iz Zakona o državnim službenicima.
– U nadležnost VSS ne spada povećanje plata zaposlenih u sudovima. To je u nadležnosti Ministarstva pravde i Vlade. Više puta sam sa predstavnicima Ministarstva pravde razgovarala o njihovom položaju i saglasni smo da je njihov položaj težak, da ograničenja postoje u Zakonu i da se traže načini da im se materijalni položaj poboljša.
Eksperti Savjeta Evrope predstavili su izvještaj o reformi pravosuđa i zamjerili VSS na nedovoljnoj transparentnosti…
MESAROVIĆ: Izvještaj je konstruktivan, sugestije su korisne. Rad VSS je bio transparentan od početka i to tako što su održavane konferencije za štampu, odluke su objavljivane na sajtu, u ”Službenom glasniku” i u dnevnim novinama. Odluka o kriterijumima je javno objavljena, i sa njom su bile upoznate sve zatečene sudije i ostali kandidati i svima je bilo poznato da će se, pored statističkih podataka o radu u prethodne tri godine, cijeniti i ostala dva kriterijuma, a to je obučenost i dostojnost. Slažem se da među neizabranim sudijama ima i odličnih pravnika, ali nisu ispunili sva tri kriterijuma kumulativno. Neki su i mene lično iznenadili. Smatram da je važno istaći da su članovi Savjeta odlučivali potpuno samostalno i nezavisno bez uticaja političara i politike ili predstavnika druge dvije grane vlasti. Za mene je važno, da nikada, nijednom članu Savjeta nisam dala uputstvo kako i za koga treba glasati, a to važi kako za pojedinačna rješenja, tako i prilikom donošenja drugih odluka.
Ministarka pravde je rekla da je bilo nekih grešaka zbog izvještaja pojedinih predsjednika sudova. O čemu je riječ?
MESAROVIĆ: Ako mislite na greške u davanju statističkih podataka o kvantitetu i kvalitetu rada, VSS je radio na osnovu statistike koju su predsjednici sudova dostavljali nadležnom ministarstvu. VSS nije imao razloga da sumnja u podatke koje daju ovlašćeni nadležni organi, a koje su im dostavili predsjednici sudova. VSS je razmotrio više od 5.000 prijava i izabrao oko 2.400 sudija. Neki kandidati su aplicirali samo za sudove za koje nisu ispunjavali sva tri kriterijuma, a potreban broj sudija je za određene sudove smanjen. U postupku izbora koje smo završili za 81 sudijsko mjesto neki od tih kandidata su izabrani za sudije jer su podnijeli prijave za sudove za koje ranije nisu aplicirali. To nije greška. O tome su kandidati morali da vode računa prilikom podnošenja prijave.
Kako je moguće greške ispraviti?
MESAROVIĆ: U kancelariji VSS svim neizabranim sudijama omogućen je uvid u kompletnu dokumentaciju kojom Savjet raspolaže. Neizabrane sudije su podnijele žalbu Ustavnom sudu i VSS će poštovati odluke tog suda. Ako Ustavni sud poništi pojedinačnu odluku VSS, mi ćemo postupati po njoj i preispitati odluku o neizboru. Članovi VSS iz reda sudija, sudijski posao obavljaju po više decenija, a sudije su navikle da se njihove odluke preispituju. Ustavnom, sudu je podnijeto oko 800 žalbi i taj sud će donijeti odluku da li su žalbe osnovane ili ne. Jedno je sigurno – postupali smo na osnovu kriterijuma i raspoliživih činjenica i dokaza, a tvrdim da VSS prilikom izbora nije koristio podatke MUP i BIA.
I kako poslije devet mjeseci ocjenjujete reformu?
MESAROVIĆ: VSS je analizirao rezultate rada svih sudova i sudija u Srbiji. Najprije smo dobili podatke o broju prenijetih predmeta i broju novoprimljenih u 2010. godini. Insistirala sam da se pokaže koliko je u svakoj materiji, građanskoj, krivičnoj, parničnoj donijeto meritornih odluka, koliko rješenja o prenošenju ili delegaciji nadležnosti, o obustavi postupka, o prekidu, o zastarjelosti i slično. Na ovaj način se može sagledati rad sudije. Analiziran je rad sudova poslije šest mjeseci i analiza ne može pokazati rezultat reforme u cjelosti. Analiza može pokazati dalje korake koje ćemo učiniti da bi reforma u potpunosti uspjela. Rezultate možemo očekivati poslije godinu ili dvije dana, kada se u sudovima raščiste zaostaci iz ranijeg perioda, završe stari predmeti i kada omogućimo da građani na šalterima ovjere i u pisarnicama završe svoj posao brzo i efikasno.
Šta pokazuju prve analize?
MESAROVIĆ: Da nismo u potpunosti obezbijedili jednaku opterećenost sudova i sudija. Iz analize se da zaključiti da u nekim sudovima postoji mali broj predmeta, a priliv predmeta nije povećan. VSS će preduzeti mjere da sudije iz sudova koji nisu opterećeni budu upućene na rad u sudove gdje je veći broj predmeta. Negdje je bilo grešaka prilikom zavođenja predmeta. Zajednička komisija Ministarstva pravde i VSS ispitivala je kako su zavođeni predmeti u Prvom osnovnom sudu u Beogradu. To je najveći sud sa preko 700 zaposlenih, konstatovane su neke nepravilnosti i one se ispravljaju.
U čemu je suština nesporazuma sa Ustavnim sudom?
MESAROVIĆ: VSS je pokazao da poštuje odluke Ustavnog suda, slagao se sa njima ili ne. Zakonom o sudijama je propisano da neizabranim sudijama sudijska dužnost prestaje danom stupanja na funkciju izabranih sudija, što znači po sili zakona. U postupku opšteg izbora sudija Zakon ne propisuje pravo na žalbu Ustavnom sudu, već to pravo daje sudijama koje izabere VSS. U postupku opšteg izbora sudija VSS nije bio dužan da neizabranim sudijama dostavlja rješenja sa pojedinačnim individualizovanim razlozima. No, sada poslije zauzimanja stavova od strane Ustavnog suda, VSS dostavlja pojedinačna rješenja na osnovu podataka koje je imao u vrijeme sprovođenja opšteg izbora. Prije donošenja odluke u slučaju Saveljić, VSS je napisao 500 odgovora na žalbe neizabranih sudija, što sve govori da smo podatke imali u vrijeme izbora. Znači, VSS nije samovoljno postupao i nije pravio ”greške u proceduri”, kako neki to vole da kažu, nego smo primjenjivali usvojene zakone.
Da li je bilo disciplinskih postupaka protiv sudija koji su prošli opšti izbor?
MESAROVIĆ: Usvojili smo Pravilnik o disciplinskom postupku i disciplinskoj odgovornosti sudija, slijedi izbor disciplinskih organa. Do sada smo primili 36 prijava i njih će razmatrati disciplinski tužilac.
Kakav izvještaj Evropske komisije očekujete?
MESAROVIĆ: Očekujem pozitivan izvještaj. Da ne vjerujem u ono što radim, ne bih bila tu.
Uskoro dobijamo predsjednike sudova
Kada ćemo dobiti stalni sastav VSS?
MESAROVIĆ: Izborni postupak je počeo, donijet je Pravilnik o radu izborne komisije i izabrani su predsjednik, članovi i zamjenici i donijeta je Odluka o otpočinjanju postupka predlaganja kandidata za izborne članove VSS iz reda sudija.
Da li će u izborima učestvovati samo izabrane sudije?
MESAROVIĆ: Zakon kaže da su sudije samo one koje su stupile na funkciju 1. januara. Ostali su neizabrane sudije koje primaju nadoknadu u visini plate koju su imali kao sudije.
A kada će biti postavljeni predsjednici sudova?
MESAROVIĆ: Rok za podnošenje prijava je istekao 4. oktobra. VSS će razmotriti prijave i obaviti intervjue sa kandidatima kako je to i predviđeno Odlukom o kriterijumima za izbor predsednika sudova.
Nisam samoj sebi povećala platu
Mnogo buke u medijima izavala je vaša povišica…
MESAROVIĆ: Tema nekih medija bila je plata predsjednice VKS i VSS Nate Mesarović. U tekstovima je pisalo da je Nata Mesarović sama sebi povećala platu. To nije tačno, a da nije tačno to su znali i oni koji pišu jer su to navodili u sljedećoj rečenici. Zakonom o sudijama član 39 i 40 određeni su koeficijenti i način određivanja plata predsjednika sudova. Osnovica za obračun plate je 28.000, a koeficijent za predsednika VKS je 6, na taj iznos dodaje se minuli rad za 35 godina staža. To je bila plata Nate Mesarović predsjednice VKS od 1. januara do jula 2010. godine i iznosila je u nominalnom iznosu 199.000 dinara. Kao v.d. predsjednika Vrhovnog suda Srbije naslijedila sam platu predsjednika koja je za 80.000 bila veća nego plata predsjednika VKS. Zašto? Nije mi poznato. Sve sudije VKS imale su manju platu do jula mjeseca od plate sudija Vrhovnog suda, a oni svi i ja kao predsjednik mnogo manju platu nego deset sudija koje nisu izabrane i 50 sudija u srpskom pravosuđu i nekih predsjednika sudova. U VKS koji treba da ima 29 sudija izabrano je 24, a radi 19 sudija i postižu vrlo dobre rezultate zbog čega je VSS na osnovu Zakona o sudijama povećao platu ovim sudijama a na prijedlog građanskog i krivičnog odjeljenja tog suda, a ne na prijedlog Nate Mesarović. Ne prihvatam da sudija koji radi u krivičnom postupku za ubistvo Brisa Tatona, u predmetu Andrije Draškovića ili Joce Amsterdama, može da bude stimulisan samo tako što će dobiti obezbjeđenje kao privilegiju. Ali je neprimjereno kada predsjednik suda traži od nadležnih organa koji su procjenjivali nečiju bezbijednost da mu se ukine obezbjeđenje. Postoje posebni zakoni po kojima je određeno da neki rukovodioci važnih državnih organa imaju platu u visini sudije ili predsjednika VKS, molim čitaoce da zaključe zašto je jedino interesantna plata Nate Mesarović, predsjednice VKS i VSS koji stoji na čelu reforme srpskog pravosuđa. Novosti