LONDON, Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema šest najvažnijih svjetskih valuta porasla i prošle sedmice, druge zaredom, jer je zbog mogućeg drugog talasa širenja koronavirusa splasnula sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,3 odsto, na 97,61 bod.
Pritom je kurs evra prema dolaru pao 0,7 oosto, na 1,1175 dolara.
U odnosu na japansku valutu , cijena dolara pala je, 0,4 odsto, na 106,87 jena.
Jačanje dolara posljedica je opreznog trgovanja jer su splasnule nade ulagača u brzi oporavak privrede od koronakrize, s obzirom da raste mogućnost drugog talasa širenja virusa korona.
Zbog toga su ojačale valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
Nagli skok broja novozaraženih u nekoliko američkih saveznih država i uvođenje ograničenja putovanja u Pekingu, kako bi se spriječio novi talas zaraze tek su podsjetnik na rizik koji donosi ponovno pokretanje privrede prije nego što bude razvijena vakcina za Covid 19.
“Čak i ako ne budemo svjedočili ‘drugom talasu’, rast broja zaraženih pokazuje da se situacija još dugo neće normalizirati”, ocjenjuju analitičari Commerzbanka.
U fokusu ulagača prošle sedmice je bio i izvještaj predsjednika američke centralne banke Jeromea Powella u Kongresu o situaciji u privredi.
Dok javnost ne bude sigurna da je pandemija suzbijena, nije vjerojatan puni oporavak privrede, rekao je predsjednik Feda. Istakao je i da će oporavak privrede biti izazovan i da neće biti brz.
Predsjednica Fedove podružnice u Clevelandu Loretta Mester kazala je, da bi povratak američke privrede na nivo od prije koronakrize mogao potrajati godinu, dvije. Pritom bi u 2020. godini bruto domaći proizvod (BDP) mogao pasti šest odsto, dok bi stopa nezaposlenosti krajem godine mogla iznositi oko devet odsto.
Evro je, oslabio prema dolaru jer i dalje postoje razlike u mišljenjima članica Evropske unije o prijedlogu Evropske komisije za pomoć privredi u iznosu od 750 milijardi evra.
Virtualni samit u petak završio je bez dogovora jer se članice ne slažu oko iznosa sredstava za oporavak, hoće li pomoć biti bespovratna ili će se davati zajmovi. Nema slaganja ni oko kriterija za dodjelu sredstava i pod kojim uslovima.
Čelnici članica EU-a okupiće se u Briselu sredinom juna na novom samitu o planu oporavka i Višegodišnjem finansijskom okviru (VFO). Hina