LONDON , Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema šest najvažnijih svjetskih valuta prošle sedmnice je pala, a trgovalo se nesigurno, zavisno o tome jesu li tržišta bila pod pritiskom zbog rekordno brzog širenja koronavirusa ili je prevladao optimizam zbog napretka u razvoju vakcine.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošle sedmice 0,4 odsto, na 92,36 bodova.
Pritom je kurs dolara prema jenu pao 0,7 odsto, na 103,85 jena.
Dolar je oslabio i u odnosu na evro, pa je cijena evra porasla 0,2 odsto, na 1,1855 dolara.
Kretanja kurseva najvažnijih svjetskih valuta najviše su ovisila o tome kakve su vijesti o korona virusu uticale na tržišta.
Objave farmaceutskih kompanija Pfizera i Moderne o napretku u razvoju cjepiva podržavale su sklonost ulagača prema rizičnijoj imovini, kao što su akcije i valute s višim prinosima.
Kada su na tržištima prevladale vijesti o rekordno brzom širenju korona virusa u SAD-u i Evropi, zbog čega su mnoge države zaoštrile restriktivne mjere, ulagači su potražili bezbjednost u investicijama koje se smatraju sigurnijima u nestabilna vremena.
“Čini se da su tržišni akteri zbunjeni. Ne znaju na što staviti veći naglasak, na ohrabrujuće naslove o cjepivima ili na ubrzani rast broja zaraženih u pandemiji”, kazao je Charalambos Pissouros, analitičar u kompaniji JFD Group.
Dolar se, našao pod većim pritiskom zbog špekulacija o mogućem daljnjem popuštanju monetarne politike, odnosno štampanju svježeg novca od strane američke centralne banke zbog usporavanja oporavka najveće svjetske privrede od korona krize.
Na isti način na dolar su uticale vijesti da su predstavnici demokrata i republikanaca u Senatu dogovorili nastavak pregovora o novom paketu podsticajnih mjera.
Pregovori o tim mjerama traju već mjesecima, a prekinuti su uoči predsjedničkih izbora početkom novembra, a uskoro bi mogli biti nastavljeni.
S druge strane, podršku dolaru pružila je odluka ministra finansija Stevena Mnuchina o završetku nekoliko programa kreditiranja, uvedenih na početku korona krize, a koje je provodila američka centralna banka.
Iako je Fed predložio da se ti programi nastave, Mnuchin je to odbio jer smatra da bi oko 450 milijardi dolara tih sredstava trebalo biti na raspolaganju Kongresu za druge namjene i kreditiranje malih preduzeća.
Nesuglasice između Feda i ministarstva finansija pomalo su uznemirile ulagače jer nisu česte, ipak su kasnije pozitivno reagovali na Mnuchinovu odluku jer povlačenje tih programa znači da finansijska situacija u privredi i nije tako loša kao što se očekivalo. Hina
