SARAJEVO – Savjet ministara BiH odobrio je prodaju državne imovine, odnosno akcija beogradske Alta banke koje su sukcesijom imovine bivše SFRJ pripale BiH po cijeni četiri puta nižoj od knjigovodstvene vrijednosti, otkriva CAPITAL.
Na sjednici održanoj prošle sedmice, Savjet ministara zadužio je Ministarstvo finansija i trezora da 10.352 akcije koje čine 3,59 odsto akcija proda većinskom vlasniku banke Alta Pay Group d.o.o. Beograd.
Prema toj odluci, akcije čija je nominalna vrijednost u tom trenutku iznosila 85, a knjigovodstvena čak 119 evra prodate su po cijeni od oko 32 evra.
Iz Savjeta ministara saopšteno je da bi prodajom ovih dionica BiH prihodovala 340.770 evra.
„Bosna i Hercegovina je mali dioničar i ne može uticati na procese odlučivanja, te je zaključeno da se pokrene postupak prodaje dionica“, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.
JUBMES banka
Akcije koje je BiH prodala Alta Pay Group su dioniceama bivše SFRJ u Jugoslavenskoj banci za međunarodnu ekonomsku saradnju (JUBMES) koje je 2006. godine raspodijelio Odbor za raspodjelu finansijske aktive i pasive bivše SFRJ iz Aneksa C Sporazuma o pitanjima sukcesije.
Tada su BiH pripale 533 dionice tadašnje vrijednosti 100.000 evra ili 15,5 odsto od ukupno 3.440 dionica. JUMBES banka, čiji većinski vlasnik je kasnije postala Alta Pay Group, promijenila je ime u Alta banka.
Prema objašnjenjima berzanskih stručnjaka, prodaja akcija po četiri puta nižoj cijeni od knjigovodstvene nije neuobičajena, ali ističu da obrazloženje da je to urađeno zato što BiH kao mali akcionar ne može da utiče na odlučivanje ne pije vode.
„Alta Pay Group će kupovinom akcija Ministarstva finansija BiH imati oko 88,3 odsto akcija i nedostajaće joj 1,7 odsto do ukupno 90 odsto, čime će po zakonu potpuno istisnuti sve ostale male akcionare, pošto je već otvorena ponuda Alta Paj Group za preuzimanje akcija po cijeni od 32 evra po akciji“, objašnjava naš sagovornik.
Nakon što je Ministarstvo finansija BiH prodalo svoje akcije, nastavlja naš sagovornik, najveći akcionari Alta banke poslije Alta Pay Group su Ministarstvo finansija Federacije BiH sa 1,99 i Ministarstva finansija Sjeverne Makedonije sa 1,73 odsto akcija.
„To znači da bi Alta Pay Group kupovinom akcija bilo kojeg od ta dva ministarstva stekla paket od preko 90 odsto akcija, čime bi potpuno istisnula male akcionare, jer bi oni po principu prinudnog otkupa morali prihvatiti ponudu za preuzimanje Alta Pay Group i prodati joj svoje akcije“, objašnjava naš izvor.
Prema njegovim riječima, vrlo vjerovatno je da će jedno od pomenuta dva ministarstva prodati svoje akcije po istoj cijeni po kojoj je to uradilo i Ministarstvo finansija BiH.
„Mjesecima unazad trgovano je akcijama Alta banke, tako što je vlasnike mijenjalo 15-20 akcija po cijeni od oko 30 evra. Tako je postignuto da je to prosječna ponderisana cijena akcija po kojoj je trgovano u poslednjih šest mjeseci“, objašnjava naš sagovornik.
On dodaje da je to išlo direktno u korist većinskih vlasnika, jer je tako pripremljen teren za potpuno preuzimanje, odnosno sticanje paketa od 90 odsto, nakon čega će mali akcionari morati da prodaju svoje akcije većinskom vlasniku po četiri puta manjoj cijeni od knjigovodstvene.
„Najkrupniji korak na tom planu napravio je Savjet ministara BiH prodajući svoje akcije po toj cijeni“, kaže naš izvor.
On ističe da se u bankarskim krugovima u Beogradu spekuliše da iza Alta banke stoji ministar finansija Srbije Siniša Mali, dodajući da za to niko nije predočio dokaze.
„Ali ako je tačno da Mali, koji je jedan od najbližih saradnika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, stoji iza Alta banke, onda je sasvim sigurno da će Ministarstvo finansija BiH kojim još uvijek rukovodi funkcioner SNSD-a Zoran Tegeltija požuriti da realizuje odluku Savjeta ministara. BiH od te prodaje neće ostvariti neku korist, jer 340.000 evra nije nikakva cifra za državu, a ne bi ostvarila pretjeranu korist ni da je akcije prodala po knjigovodstvenoj cijeni. Međutim, to sigurno mnogo znači za većinske vlasnike banke“, zaključuje naš izvor.
CAPITAL: D. Momić
Ovaj tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Tekst je isključiva odgovornost portala CAPITAL.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
