BEOGRAD, Potpuna liberalizacija trgovine poljoprivrednim proizvodima sa EU predstavljaće veliku šansu za domaću organsku proizvodnju u Srbiji.
Predsjednica Nacionalne asocijacije za organsku proizvodnju “Serbia organica” Nada Mišković kaže da je Srbija u ovom trenutku u povlašćenom položaju, jer ima visok procenat zemljišta u organskom kvalitetu, idealnu veličinu posjeda za bavljenje tom vrstom proizvodnje, a blizina evropskog tržišta omogućava plasman i svježih proizvoda.
Ona je međutim, istakla i da će se po skidanju zaštitnih carina i potpunoj liberalizaciji tržišta 2013. godine, srpski poljoprivrednici koji se bave konvecionalnom proizvodnjom, naći u teškom položaju.
Mišković je objasnila da će se roba iz Srbije naći u konkurenciji sa proizvodima iz inostranstva koji su daleko jeftiniji, a naši proizvodi neće moći da im pariraju, i to iz nekoliko razloga.
Navodeći kao primjer Njemačku, Mišković je ukazala da proizvođač u toj zemlji ”može da dobije 60 odsto od države na onu sumu za koju proda svoju robu, i na taj način podstiče proizvodnju”, navela je Mišković na skupu “Organska proizvodnja – budućnost poljoprivrede Srbije”.
Zbog raspoloživih finansijskih sredstava, farmeri mogu da ulažu u svoju proizvodnju, naglasila je ona, ukazujući da je “njihov prinos 10 do 15 tona po hektaru, a naš u prosjeku pet tona po hektaru”.
“Samim tim, strani proizvođač ima duplo robe za mnogo manji novac i podsticajna sredstva, pa je logično da na naše tržiste može da dođe sa vrlo niskim cijenama ”, navela je ona.
Pored takve situacije u konvecionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji, organska proizvodnja je “možda jedini način da postanemo uspješna proizvodnja”, ukazala je Mišković.
“Mali posjed od 3,5 hektara, što je prosjek u Srbiji, je na neki način idealan za organsku proizvodnju, zato što je u toj vrsti proizvodnje neophodan zatvoreni ciklus”, istakla je ona, napominjući da zakoni EU idu ka tome da će inpute koji farmer koristi morati sam da proizvodi na svom imanju.
“Naša proizvodnja je još uvijek tradicionalna, što je takođe idealno za organsku proizvodnju, a velika šansa je i pred Srbijom jer je blizu evropskog tržišta, pa možemo da plasiramo čak i svježe povrće i ostalu robu, i da ona relativno brzo stigne”, kazala je Mišković.
Prema proračunima Njemačke organizacije za tehničku saradnju (GTZ), “oko 65 odsto naše zemlje na neki način je već u organskom kvalitetu”, naglasila je Mišković, napominjući da je to samo preduslov, jer je neophodno da i proizvodnja bude “u organskom kvalitetu”, kao i da bude sertifikovana.
Tražnja za organskim proizvodima bilježi svake godine rast od 20 odsto, kazala je Mišković.
Na skupu održanom početkom ove sedmice u Privrednoj komori Beograda ukazano je i da se, mada ne postoje precizni podaci, organska proizvodnja u Srbiji odvija na oko 3.000 hektara površine, što je svega oko 0,07 odsto obradivih površina u našoj zemlji. Ukupne obradive površine u Srbiji iznose oko 4,1 milion hektara. Tanjug