SARAJEVO – Bosna i Hercegovina s jednom od najbogatijih zemalja svijeta, Katarom, nema ozbiljnu spoljnotrgovinsku razmjenu i trebalo bi učiniti sve da se to promijeni, smatraju pojedini ekonomisti.
Katar se zbog sumnji u finansiranje terorizma nalazi pod sankcijama arapskih zemalja, što prema riječima Mirsada Isakovića, ekonomskog analitičara, i ne mora da bude loše po BiH jer se može iskoristiti.
“BiH, naročito poljoprivrednici, imaju veliku šansu da svoje proizvode plasiraju na to tržište i ako bude pametne ekonomske diplomatije u BiH i ako oni odrade svoj dio posla, ovo bi mogla biti veoma dobra prilika za privredni, a pogotovo poljoprivredni sektor”, smatra on.
Nešto opreznija je Azra Hadžiahmetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, koja ne vidi benefite sankcija s kojima se Katar suočava jer, kako kaže, ta zemlja je u transportnoj blokadi, pa tako sve i da imamo šta poslati i prodati, nemamo način da to plasiramo.
“Mislim da slaba ekonomska razmjena nije rezultat barijera koje eventualno naši izvoznici imaju. Veći problem je u inicijativi domaćih izvoznika da izvezu na katarsko tržište i tu bi bilo potrebno više raditi. Generalno, velikih barijera za bolju razmjenu nemamo,” kazala je Hadžiahmetović.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz Banjaluke, kaže kako je u BiH najveći problem to što je ekonomija u službi politike i da sve dok je tako neće biti napretka.
Inače, zvanični podaci pokazuju kako je iz BiH prošle godine u Katar izvezeno robe i proizvoda u vrijednosti od 389.691 KM, dok je sa druge strane uvoz u BiH iz Katara iznosio 188.601 KM.
Za pet mjeseci ove godine izvoz u ovu zalivsku zemlju iznosio je blizu milion maraka, što je i dalje veoma malo s obzirom na mogućnosti.
Naime, Katar svake godine iz cijelog svijeta uveze 28,5 milijardi dolara razne robe, što samo pokazuje na kakvom je nivou razmjena sa BiH. Sa druge strane, od izvoza “teškog” 77 milijardi dolara iz ove zemlje u BiH je stiglo tek 17 kilograma mašina i alata vrijednih 11.815 KM, što pokazuje da u našoj zemlji ne vide ozbiljnog partnera.
Ipak, u Spoljnotrgovinskoj komori BiH su nam skrenuli pažnju na to da podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni ne moraju uvijek da prikazuju stvarno stanje na terenu.
“Kada su zemlje arapskog svijeta u pitanju, ne mora značiti da ako u jednu državu ne izvozimo, da u njoj naši proizvodi nisu prisutni, jer se jedan dio naših proizvoda u te zemlje plasira preko Turske”, kazao nam je Nemanja Vasić, potpredsjednik Komore.
Podsjećamo, Edita Đapo, federalni ministar okoliša i turizma, u maju je boravila u ovoj zemlji, gdje se sastala sa svojim kolegom iz Katara i gdje je zaključeno kako postoji veliki prostor za proširenje saradnje.
Iz ove zemlje su izrazili interes za uvoz sirovog mesa i mesnih prerađevina iz BiH, kao i voća i povrća. Kako su izračunali, meso iz Južne Amerike do Katara putuje i do 17 sati, dok bi iz BiH to moglo biti učinjeno za četiri do pet sati.
Naravno, uz pretpostavku da uskoro bude uspostavljena najavljena direktna avio-linija između Dohe i Sarajeva. Nezavisne novine
